linkovi
Projekt podržali
BRELA GRBOpćina Brela smještena je gotovo u samom središtu Splitsko-dalmatinske županije i obuhvaća podbiokovski dio Donjeg Makarskog primorja i dio Zabiokovlja, iza prijevoja Dubci. Svojim smještajem Brela čine ulaz - vrata u područje Makarskog i Omiškog primorja. Jadranska turistička cesta Split - Dubrovnik prolazi sredinom mjesta Brela Donja, a državna cesta preko prijevoja Dubci prema unutrašnjosti zemlje prolazi mjestom Brela Gornja i povezuje ih s prostorom Zabiokovlja i čvorištem autoceste Zagreb - Split - Dubrovnik u Šestanovcu.


Općina Brela graniči s općinama: Zadvarjem na zapadu, Baškom Vodom na istoku, te Šestanovcem i Zagvozdom na sjeveru. Sastoji se od naselja Brela i Brela Gornja.


Mjesto Brela čine nekoliko manjih naselja i turističkih ljetovališta u šumovitim uvalama uz prekrasne šljunčane plaže, te nekoliko starijih naselja na šumovitim obroncima biokovskih padina. Brela prema popisu iz 2001. godine imaju 1 618 stanovnika. Brela Gornja smjestila su se iza prijevoja Dubci, unutar Parka prirode Biokovo, s ukupno 153 stanovnika.




Općina Brela je mlada općinska zajednica, nastala novom teritorijalno-političkom podjelom Republike Hrvatske od 13. travnja 1993. Dan općine obilježava se na Blagdan sv. Stjepana 3. kolovoza. Ovo područje je bilo naseljeno od najranijih vremena o čemu svjedoče mnoge neistražene ilirske gomile i prapovijesna naselja gradinskog tipa. U četvrtom stoljeću prije Krista na ovim prostorima živjelo je ilirsko pleme Delmati, a u trećem stoljeću dolaze Rimljani, što potvrđuje nekropola otkrivena u naselju Soline, pa stoji tvrdnja o postojanju nekoliko villa rustika. S obzirom da je Biokovo, poput kineskog zida, odvojilo primorje od unutrašnjosti, prolazom preko Dubaca, koji je uz planinski prijevoj Nevista bio jedini prolaz na ovom prostoru, Brela su bila uključena u mrežu kopnenih trgovačkih komunikacija. Iz karte rimske ceste tzv. Tabula Peuntingeriana putovi preko ovog područja povezivali su rimske vojne logore u Tiluriju (Trilj) s Muccurumom (Makar) i Bistonom (Bast). Prema amforama pronađenim u podmorskom arheološkom nalazištu u Jakiruši iz 3. i 2. stoljeća prije Krista, Brela su u doba Rimljana bila tržište vinom i uljem i prijevozni put brodovima koje ih je prevozilo do sjeverne Italije, Grčke i Istoka. U 7. stoljeću u ove krajeve dolaze Hrvati. Ovo biokovsko-neretvansko područje od Cetine do Neretve bilo je izvan granica jedinstvene hrvatske države i nazivalo se Paganija, a od 1185. spominje se pod nazivom Krajina. Stanovnici Paganije svojim gusarskim brodovima su se branili i ometali slobodu plovidbe Mlečanima, koji su prema njima poduzimali vojne. Jedna od tih mletačkih vojni završila je pogubno po njih, budući je u žestokom okršaju poginio njihov dužd Petar Kandija na dan 18. rujna 887. godine. U spomen na taj dan slavimo Dan Hrvatske ratne mornarice.


Prvi spomen naziva Brela potječe od Konstantina Porfirogeneta koji u svom djelu "O upravljanju carstvom" oko 950. godine spominje naziv BEROYLLIA kao jedan od četiri utvrđena grada stare Paganije. Breljani su s ponosom nedavno obilježili 1050. obljetnicu svog mjesta, kao svoj najstariji kulturni i povijesni spomenik. Uz nekoliko drugih povijesnih naziva svog mjesta na stranim jezicima, navodimo tek latinizirani naziv BROLANENSES zabilježen 1315. godine u povelji kneza Jurja Šubića. Godine 1326. područje Krajine u čijem sastavu su i Brela, dolazi pod vlast Stjepana Kotromanića. Od 1357. do 1382. pod vlašću su ugarsko-hrvatskog kralja Ljudevita I., a potom ih je zauzeo i sjedinio s Bosnom Tvrtko I. Otad pa sve do pada pod Turke Brela i Krajina su pod vlašću bosanskih kraljeva i velikaša Hrvatinića i Kosača. Brela su 1476. pala pod tursku vlast. U vrijeme turske vladavine, zbog čestih ratova stanovništvo iseljava na otoke. Oslobođenjem Zadvarja 21.4.1684. slobodna su i Brela, pa se doseljava stanovništvo iz širokog prostora Zabiokovlja i Hercegovine. Ubrzo su Brela pod Mlečanima, a njihovom propašću 1797. mirom u Campoformiju dolaze pod vlast Austrije, da bi 1808. godine bila pod vlašću Francuske, koja je prestala 1813. Iz tog vremena je nikad dovršena francuska cesta, koja je preko prijevoja Neviste i Brela Gornjih - Poletnice, trebala spajati Makarsku s francuskom cestom u Zabiokovlju. Od Bečkog kongresa pa sve do kraja I. svjetskog rata 1918. Brela su pod austrijskom vlašću, kad ulaze u sastav Kraljevine SHS.


Do 1920. godine Brela su bila jedinstveno administrativno teritorijalno mjesto.


Breljanska župa osnovana je vjerojatno u 14. ili 15. stoljeću. Naime, iz tog doba je crkva sv. Nikole u planini na 572 m nadmorske visine u Brelima Gornjim, posvećena 26. svibnja nepoznate godine. Breljani su sv. Nikolu stoljećima slavili kao svog zaštitnika i patrona, a crkva sv. Nikole bila je breljanska župna crkva. Godine 1963. jedinstvena breljanska župa cijepa se na donjobreljansku i gornjobreljansku.


U svojoj veoma dugoj povijesnoj prošlosti Brela su bila u sastavu i omiškog i makarskog dekanata, odnosno pod omiškom ili makarskom općinom, od koje se odvajaju 1993. osnivanjem svoje općine.


Crkva sv. Stjepana je župna crkva u Brelima, a crkva Gospe od zdravlja u Brelima Gornjim. Breljani se mogu podičiti svojim sakralnim objektima, pa uz već prethodno spomenute, tu su još crkva sv. Jurja, Gospe od Karmela, sv. Ilije, stara crkva Gospe od zdravlja, te više kapela i kapelica.


Među imenima hvale vrijednih župnika najčešće spominjano ime je don Ante Soljanića koji je pastoralnu službu u Brelima obavljao od 1927.-1963. Kao župnik bio je nositelj svih društvenih zbivanja u župi. Osnovao je Turističko društvo i bio prvi predsjednik toga društva, Limenu glazbu, Dječji i Župni zbor za odrasle, Ovčarsku udrugu, sagradio je novu crkvu Gospe od Zdravlja u Brelima Gornjim, obnovio crkvu Sv. Nikole, uredio okoliš crkve Sv. Jurja, Gospe od Karmela i Sv. Stjepana, prvi je imao automobil kojega je koristio u pastoralne svrhe jer je posluživao Župu Brela Gornja, prvi je imao radioaparat kojega su ljudi dolazili slušati da bi znali što se događa u svijetu.
...
Web: http://www.opcina-brela.hr
Email Brela  
  RSS Brela  RSS
© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013