select ID_mailEvid, meDatum , meChimpLink from feed_mailevid where if(CHAR_LENGTH(meIssuuSadrzaj)>5, meIssuuSadrzaj LIKE '%Hvar,%', meTekst LIKE '%Hvar:%') order by meDatum DESC Lokalna Hrvatska - Hvar -->
linkovi
Projekt podržali
Grad Hvar se nalazi na zapadnom kraju otoka Hvara, okrenut prema jugu.

Duljine je 72 km, a u na širem dijelu je širok 10,5 km.
Ukupna duljina obale mu je 254,2 km.
Površine je 299,7 kilometara četvornih što ga čini četvrtim hrvatskim otokom po površini. Najviši vrh je sv. Nikola, visok 628 metara


Godišnji prosjek sunčanih sati iznosi 2726 sati, a maksimum je dosegnut 2003. godine kada su izbrojana 3053 sata.


Broj stanovnika u gradu Hvaru: 1981 god - 3691; 1991god - 4143; 2001 god - 4138

02Kad je otok Hvar došao pod mletačku vlast po drugi put, Mlečanima je trebao Novi Grad ili Novi Hvar (Novi je poslije izostavljeno, pa je ostao samo grad Hvar), dok je dotadašnji grad Hvar postao Stari Hvar ili, kao i danas, Stari Grad. Tako ta zaštićena hvarska luka, povoljno smještena na križanju uzdužnih i poprečnih plovnih pravaca kroz Jadran i na ključnoj točki puta prema Levantu, odlukom Venecije iz 1278. postaje Novi Hvar, središte otočke komune, biskupa i kneza te glavno zimovalište mletačke flote.

Osnovu hvarskih prihoda i bogatstva uz trgovinu stvarao je ribolov. Bilo je ovdje uvijek i vinograda, smokava i maslina, ali prihodi od ribe bili su neusporedivo veći, pa je Hvarska općina zahvaljujući ribi bila najbogatija u mletačkoj Dalmaciji. Bogatstvo Hvarske općine prelilo se s vremenom u gradske spomenike, crkve, palače, kuće i utvrde.

03Svjedočanstvo važnosti grada Hvara kao pomorske, trgovačke i ratne luke kroz duga stoljeća u mletačkoj Dalmaciji jest Arsenal (od arapskog, što znači „kuća brodova“). To je jedna od ključnih hvarskih zgrada i služila je za prihvat, popravljanje i spremanje brodova.
Kazalište u Hvaru nije samo prostor i zgrada, nego prije svega tradicija i umjetnost.
Pravo kazalište čine glumci i gledatelji, a toga je u Hvaru vjerojatno bilo oduvijek. Najstarije izvedbe bila su crkvena prikazanja, počevši od Prikazanja Sv. Lovrinca Mučenika iz XV. St.
Već početkom XVI. St. Hanibal Lucić piše svoju "Robinju" i to predstavlja početak hrvatske svjetovne drame, Benetovićeve komedije, svjetovna i crkvena prikazanja Marina Gazarovića i tako sve do današnjih dana.
Hvarsko pučko kazalište od osnutka 1969. godine, njeguje i predstavlja hvarsku kazališnu baštinu, sudjelujući na svim manifestacijama u gradu Hvaru, na otoku Hvaru, diljem Hrvatske i inozemstvu.
Ovogodišnjom praizvedbom "Robinje" Hanibala Lucića, u cijelosti je zaokružen hvarski baštinski kazališni krug.

Od 1969.g., a posebno od obnove 1991.g., Hvarsko pučko kazalište nastupalo je u više od 50 gradova Hrvatske, te u inozemstvu (Austrija, Švicarska, Italija, Mađarska, Njemačka, Slovenija, BiH,...)
U Republici Hrvatskoj, nastupajući na festivalima hrvatskih kazališnih amatera, gotovo svaki nastup značio je i osvajanje prvog mjesta među kazališnim amaterima cijele države.
Značajna su priznanja i nastupi na Dubrovačkih ljetnim igrama, Splitskom ljetu, o 150. obljetnici Matice hrvatske, na Festivalima pučkog teatra.
Nastupi Hvarskog pučkog kazališta u gradu Hvaru najreprezentativniji su kulturni proizvod ovoga grada, u svim prilikama značajnih obljetnica.


OBNOVA KAZALIŠTA
Hvarsko povijesno kazalište


04Hvarsko kazalište, smješteno u zgradi Arsenala, spomenik je najviše kategorije od nacionalnog značaja za RH.

Kazalište je izgrađeno 1612. godine na prvom katu Arsenala za vrijeme poduzetnog kneza Petra Semitecola.
Monumentalna zgrada Arsenala u središtu povijesne jezgre Hvara, jedna je od najznačajnijih vojno-pomorskih zgrada svoje vrste na Mediteranu.
Na nadvratniku ulaznih vrata kazališta na Belvederu - terasi Fontika uz sjevernu fasadu Arsenala, upisano je: ANNO SECVNDO PACIS MDCLXII.
Godina 1612., kako govori natpis, druga je godina socijalnog mira između zavađenih staleža hvarske Komune.
Izgradnjom kazališta Semitecolo je svim staležima ravnopravno ponudio prostor za kulturne i društvene sadržaje. Na taj je način, za to vrijeme gotovo nezamislivo demokratično, stvorio prvo javno kazalište u Europi.
U kronologiji najstarijih kazališta Europe, odmah poslije Teatra Olimpica u Vicenzi iz 1585.g. i Teatra all'antica u Sabbioneti iz 1588.g., slijedi hvarsko kazalište iz 1612.g.
Ova rana godina nastanka hvarskom kazalištu osigurava nezaobilazno mjesto u povijesti teatra uopće.
U nedostatku arhivskih i materijalnih ostataka iz ranog 17.st. možemo pretpostaviti da je hvarsko kazalište prvotno imalo renesansni oblik.
Sačuvani interijer – pozornica i gledalište sa ložama, potječe iz 1803.g., kada je osnovano Kazališno društvo, koje je kao asocijacija naprednih građana, iz temelja obnovilo vojskom opustošeni prostor.
Obnavljano i preuređivano, današnji neobarokni izgled, hvarsko je kazalište sačuvalo iz sredine 19.st., čime se svrstava u deset najstarijih baroknih teatara Europe.
Skromne dimenzije pozornice i prilično uske lože, a posebno bliski kontakt između gledališta i scene, daju ovom kazalištu izuzetno humanu dimenziju zbog čega su mnogi glumci veoma rado u njemu glumili.
U europskim relacijama rijetkost su i dvije sačuvane zidne scenografije sa začelnog zida pozornice .
Starija freska iz 1819.g., i danas se nalazi na pozornici. Naslikao ju je majstor Petar Galasso za vrijeme priprema Kazališta za karnevalsku sezonu.
Drugu slikariju sa prikazom kneževog dvora iz oko 1900.g., naslikao je Nikola Marchi. Ista je restaurirana i postavljena na pomične panoe.
Od samog osnutka, kroz gotovo četiristo godina svog postojanja, kazalište je bilo središte kulturnog i društvenog života Grada i Komune.

Najintenzivniji scenski život odvijao se kroz 19.st., posebno za vrijeme Karnevala, kada su se održavale glazbene i scenske priredbe, te maskirani i svečani plesovi-cavalchine.
U kazalištu su nastupale domaće diletantske i glazbene družine, strani glumci i glazbenici, orkestri i opere. U jednoj se kazališnoj sezoni znalo na ovoj pozornici odigrati i preko trideset predstava.
Nakon što je, 1921.g., Kazališno društvo prestalo s radom, kazalište je došlo pod upravu Općine Hvar. Kroz dvadeseto stoljeće, tek nužno održavano, kazalište je i dalje bilo središte rada domaćih i stranih amaterskih i profesionalnih ansambala.
Zadnjih dvadesetak godina, kazalište kao i Arsenal u kojem je smješteno, bilo je trošno i statički nesigurno. Stoga se u njemu tek rijetko održavalo manje komorne priredbe.
Kao rijetki muzejski prostor bio je posjećivan od stručnjaka, turista, studenata i đaka.

08U tijeku je konstruktivna i statička sanacija zgrade Arsenala kao preduvjet restauraciji kazališta i revitalizaciji kulturnog i scenskog života ovog svojevrsnog veterana teatarske povijesti. Dugo očekivani proces sanacije ovog izuzetnog spomeničkog kompleksa, vratit će život objektu i oživit scenu koja je obilježila kulturnu povijest Hvara, ali i Hrvatske.
Kroz glavna gradska vrata ulazi se u grad unutar gradskih zidina koje su podignute sredinom XV. St. Ujedno je ovo i ulaz u elitni dio Hvara. Trg sv. Stjepana (Pjaca) najveći je u Dalmaciji (veličine 4500 m2). Njegova istočna strana je zatvorena katedralom i biskupovom palačom u kojoj se nalazi muzej. Sa sjeverne i južne strane trg zatvaraju brojne javne zgrade i palače sagrađene u XV., XVI. i XVII. st.
Na brežuljku iznad grada uzdiže se gradska utvrda, poznata pod nazivom Fortica. Podignuta je na ostacima srednjovjekovne utvrde iz XVI. stoljeća, a zgrade su unutar tvrđave sagrađene za vrijeme vladavine austrijskog carstva. Danas je Fortica rekonstruirana i pretvorena u turistički objekt .


20


Kroz duge godine postojanja ovoga grada nastajali su tako mnogi hvarski prostori koji su poveći libri sami za sebe.


Franjevački samostan 07u Hvaru (lijevo) sagrađen je u 15. stoljeću. Unutar samostana nalazi se muzej s izloženim slikama, starim kovanicama, crkvenim knjigama i raznim drugim predmetima. Najpoznatiji izložak je slika "Posljednja večera".

Razvoj turizma u Hvaru
Gotovo stoljeće i pol Hvar se, zahvaljujući izvanredno blagoj klimi, ljepoti prirode i spomeničkom blagu, razvija kao izrazito turistički grad. Još je 1868. Godine u Hvaru osnovano Higijeničko društvo i utemeljen prvi hotel na Pjaci.
Dan utemeljenja Higijeničkog društva Hvar ( 15. svibnja 1868.g.) važan je datum ne samo za hvarski turizam, već je to bio začetak modernog turizma uopće jer sličnih turističkih udruženja u to vrijeme u Europi nije bilo.
Danas je Hvar turističko središte otoka i jedna o najatraktivnijih turističkih destinacija Jadrana. Uz užitak u moru i suncu, Hvar svojim posjetiteljima nudi mnogobrojne kulturne događaje: predstave, izložbe, koncerte i hvarske ljetne priredbe poput glazbenih i folklornih događaja. Noćni život u Hvaru intenzivan je za vrijeme ljetnih mjeseci.
Hvar je uz to i izrazito pogodan za aktivni turizam, tj. idealan za ljude kojima uživanje u moru i suncu u kombinaciji samo s večernjim izlascima nije dovoljno. S obzirom na relativno visoke temperature mora, povoljne struje i razvedenu obalu izuzetno popularno je ronjenje i to kroz cijelu godinu te nadalje sea kayaking, sailing, hiking, trekking, rock climbing i tenis. Biciklizam (mountain biking) je popularan zbog obilja povijesnih lokacija koje je vrijedno obići, dobrih i raznovrsnih biciklističkih staza, te prekrasnih vidika.
Dok svim osjetilima uživate u moru, bogatstvu flore, maslinicima, lavandi, arhitekturi, vinogradima... ovaj će Vam se otok polako uvući pod kožu i sasvim sigurno ćete se opet poželjeti vratiti.


Nautički turizam
NAUTSidrišta koja nudi grad Hvar jesu sidrište u hvarskoj luci, te ACI marina Palmižana, na Paklenim otocima.
Privezani u gradskoj luci možete uživati u dnevnoj i noćnoj atmosferi grada, dok su Pakleni otoci jedna od omiljenih nautičkih odredišta na Jadranu. ACI marina u Palmižani, smještena je u atraktivnoj uvali, na otoku Sveti Klement.

ACI marina Palmižana smještena je u istoimenoj uvali, odnosno u jednoj od najsigurnijih uvala na Jadranu, poznatoj po tome još od antičkih vremena. Od grada Hvara je udaljena 2,6M (4,8 KM). Nudi Vam 160 vezova, s mogučnošću priključka na vodu, struju, te korištenje sanitarnih uređaja, telefonske i VHF veze, trgovine, restorana i caffe-bara.

Sidrište u Hvarskoj luci Hvarska luka nudi privez koji se plaća uz odlagalište odpada, priključke na električnu struju i vodu. Isto tako na raspolaganju je i nekoliko servisa za garažiranje i popravak čamaca i jahti. Nedaleko od luke je i benzinska crpka
U blizini zgrade Arsenala organiziran je i granični prijelaz u Hvaru.
Za sve potrebne informacije obratiti se Nautičkom centaru grada Hvara.


Klima
Blagodati hvarskoga podneblja

Hvar nudi pregršt pogodnosti koje je gotovo nemoguće naći u nekoj zemaljskoj inačici. Turisti su zaposjeli njegove i najskrivenije kutke, i ne razmišljajući gdje je prapočetak takvoga sklada podneblja, vremena, mora, krajolika i dobrohotnosti stanovništva, uzimaju sve ono što im ovaj otok i grad bez zadrške nudi. A kao i u svemu drugom, tako i u klimatsko-vremenskom pogledu.

Grad je smješten u zoni prave sredozemne klime poznatoj još pod nazivom "klima masline", čije je glavno obilježje plavo vedro nebo. Sam grad klimatska i vremenska obilježja uzdižu iznad prosječnosti i ujednačenosti što ga čini poželjnim i drugima nedostižnim fenomenom.

Godišnji prosjek sunčanih sati iznosi 2726 sati, a maksimum je dostignut 2003. i to 3053 sata. U mnoštvu sunčanih dana osamnaesti dan srpnja najsunčaniji je dan u godini s prosječnih 12 sati, 27 minuta i 36 sekundi Sunčeva sjaja.

Blagodat podneblja iskazuje i more. Privlačna je pogodnost da je srednja mjesečna temperatura mora u čak pet mjeseci (lipanj-listopad) iznad 20°C. Nerijetko se događa da maksimalne vrijednosti temperature mora premaše i 27°C.

Srednja je mjesečna temperatura zraka čak četiri mjeseca (lipanj-rujan) viša od 20°C, a samo dva mjeseca (siječanj i veljača) imaju srednju mjesečnu temperaturu nižu od 10°C.

Podneblje se pobrinulo da žarkost Sunca i toplinu mora rashlađuje ljetni blagodatni maestral. Vjetar je to koji svoju pojavu veže uz početak listanja smokve. Gradu Hvaru prilazi sa sjeverozapada kroz Pakleni kanal, a u pravilu započinje jutrom oko 10 ili 11 sati, jača kako se i Sunce uzdiže, da bi kratko nakon purpurnog zalaska Sunca koji navješćuje i sutrašnji jednako lijepi dan, utihnuo u toploj i kratkoj ljetnoj noći. Maestral je vjetar koji jednolično, ali u potpunosti napinje jedra plovila svih vrsta, te je omiljen kod jedriličara. U ljetnim mjesecima kiše su rijetke, ali je ponekad dobrodošlo osvježenje i kratkotrajna promjena.



Dapače, vrijeme od jesenskog do proljetnog ekvinocija ljubiteljima bujnog zelenila i čudesnih smjena vremena, koje donosi jugo (široko) i bura, poticajne svježine blage zime.Tijekom zimskog razdoblja snijeg je iznimno rijetka pojava, prosječno jednom u 10 godina, a i tada je pravi radosni doživljaj i svetkovina svim stanovnicima Hvara. Jugo donosi strahopoštovanja vrijedne grmljavine i kiše koje tijekom kasne jeseni i rane zime pune hvarske gustirne, a njihov rominjajući žubor znak je uspavljujuće mirnoće. Bura, pak, donosi svježinu, mahovitost vjetra, bistroću zraka i vidljivost koju priječi samo zakrivljenost Zemlje. Vrijeme po buri poticajno je i u čovjeku izaziva vedrinu i živahnost.

Teško se odlučiti kada pristupiti Hvaru, u toplom dijelu godine (kasno proljeće, ljeto i ranu jesen) ili u svježijem dijelu godine (kasnu jesen, u zimi ili rano proljeće) u svakom slučaju podneblje će se pobrinuti da ugođaj i doživljaj bude nezaboravan.


„FESTIVAL LEVANDE“

„Ruzmarinska zadruga“ u Velom Grablju osnovana 1892.g., prva takova u Hrvatskoj i prva zadruga na otoku Hvaru koju nastavlja današnja „Poljoprivredna zadruga“ sa zanimljivom tradicijom proizvodnje eteričnih ulja od ružmarina i lavande vrijedna je suvremenog pristupa u osmišljavanju danas potrebite gospodarsko-turističke promidžbe.

Udruga „Pjover“ za zaštitu i revitalizaciju Velog Grablja odlučila je stoga promovirati manifestaciju „Festival levande“ za koju će nastojati da postane tradicionalna. Naime, želja je udruge da se promovira jedna dvodnevna gospodarsko-turističko-kulturna manifestacija u Velom Grablju, u okvirima suvremenih uvjeta i gospodarsko-turističkih potreba.

Naglasak je na lavandi budući da se prvo u V. Grablju od 1928.-30.g. počinje sustavno uzgajati lavanda i proizvoditi ulje od lavandina, a V. Grablje je bilo najveći proizvođač lavandinog ulja u Dalmaciji. Prvi je na otoku Hvaru počeo uzgoj lavande i proizvodnju ulja od lavandina barba Borte, Bartul Tomičić (1869.-1953.), a najveći proizvođač tog ulja u Dalmaciji šezdesetih godina 20. stoljeća bio je barba Lorenco Tudor (1894.-1975.) nazvan od engleskih novinara „King of lavanda“. Uostalom, kako je Hvar u 18. i 19. st. bio poznat po ružmarinu, „Među otočjem Hvar je kruna ružmarina“, tako je u 20. st. poznat po lavandi, osobito V. Grablje, koja je i danas jedan od poznatih brendova Hvara. Osobito je stoga potrebno danas poticati i stimulirati u suvremenim uvjetima njeno uzgajanje i proizvodnju ulja u svrhu gospodarsko-turističke potražnje. Kao i druge domaće izvorne proizvode kao što su med od lavande, ružmarina, kadulje i vrijesa, te maslinovo ulje, rakije, vina i drugih proizvoda.

Ovo je 2. Festival levande kojeg čine osnovne komponente od edukativne do gospodarske, turističke i kulturne.

Udruga „Pjover“


PROGRAM (PDF - 43.4 KB)
...
(542) 25.05.'18 | 21.05.'18 | 18.05.'18 | 11.05.'18 | 02.01.'17 | 30.12.'16 | 27.12.'16 | 23.12.'16 | 22.12.'16 | 21.12.'16 | 20.12.'16 | 19.12.'16 | 16.12.'16 | 15.12.'16 | 14.12.'16 | 12.12.'16 | 09.12.'16 | 08.12.'16 | 05.12.'16 | 02.12.'16 | 01.12.'16 | 23.11.'16 | 21.11.'16 | 18.11.'16 | 17.11.'16 | 16.11.'16 | 11.11.'16 | 10.11.'16 | 09.11.'16 | 04.11.'16 | 03.11.'16 | 31.10.'16 | 27.10.'16 | 26.10.'16 | 24.10.'16 | 20.10.'16 | 18.10.'16 | 17.10.'16 | 14.10.'16 | 13.10.'16 | 07.10.'16 | 06.10.'16 | 05.10.'16 | 04.10.'16 | 03.10.'16 | 30.09.'16 | 28.09.'16 | 27.09.'16 | 26.09.'16 | 23.09.'16 | 22.09.'16 | 21.09.'16 | 19.09.'16 | 16.09.'16 | 15.09.'16 | 07.09.'16 | 02.09.'16 | 31.08.'16 | 30.08.'16 | 26.08.'16 | 25.08.'16 | 24.08.'16 | 22.08.'16 | 19.08.'16 | 18.08.'16 | 04.08.'16 | 03.08.'16 | 02.08.'16 | 01.08.'16 | 27.07.'16 | 26.07.'16 | 25.07.'16 | 21.07.'16 | 19.07.'16 | 14.07.'16 | 13.07.'16 | 12.07.'16 | 07.07.'16 | 04.07.'16 | 01.07.'16 | 28.06.'16 | 24.06.'16 | 23.06.'16 | 21.06.'16 | 17.06.'16 | 16.06.'16 | 15.06.'16 | 14.06.'16 | 09.06.'16 | 08.06.'16 | 07.06.'16 | 06.06.'16 | 03.06.'16 | 02.06.'16 | 01.06.'16 | 25.05.'16 | 23.05.'16 | 20.05.'16 | 19.05.'16 | 18.05.'16 | 13.05.'16 | 10.05.'16 | 09.05.'16 | 04.05.'16 | 03.05.'16 | 27.04.'16 | 25.04.'16 | 22.04.'16 | 21.04.'16 | 20.04.'16 | 19.04.'16 | 14.04.'16 | 13.04.'16 | 12.04.'16 | 11.04.'16 | 08.04.'16 | 05.04.'16 | 01.04.'16 | 31.03.'16 | 25.03.'16 | 23.03.'16 | 22.03.'16 | 21.03.'16 | 18.03.'16 | 17.03.'16 | 14.03.'16 | 11.03.'16 | 07.03.'16 | 03.03.'16 | 01.03.'16 | 26.02.'16 | 24.02.'16 | 23.02.'16 | 22.02.'16 | 19.02.'16 | 18.02.'16 | 17.02.'16 | 12.02.'16 | 04.02.'16 | 28.01.'16 | 26.01.'16 | 25.01.'16 | 21.01.'16 | 07.01.'16 | 31.12.'15 | 29.12.'15 | 22.12.'15 | 17.12.'15 | 16.12.'15 | 15.12.'15 | 14.12.'15 | 10.12.'15 | 09.12.'15 | 08.12.'15 | 07.12.'15 | 04.12.'15 | 03.12.'15 | 01.12.'15 | 30.11.'15 | 25.11.'15 | 24.11.'15 | 23.11.'15 | 20.11.'15 | 19.11.'15 | 06.11.'15 | 04.11.'15 | 02.11.'15 | 30.10.'15 | 28.10.'15 | 20.10.'15 | 09.10.'15 | 07.10.'15 | 06.10.'15 | 05.10.'15 | 25.09.'15 | 24.09.'15 | 23.09.'15 | 17.09.'15 | 14.09.'15 | 25.08.'15 | 24.08.'15 | 21.08.'15 | 20.08.'15 | 13.08.'15 | 04.08.'15 | 31.07.'15 | 16.07.'15 | 06.07.'15 | 02.07.'15 | 01.07.'15 | 18.06.'15 | 15.06.'15 | 09.06.'15 | 08.06.'15 | 05.06.'15 | 03.06.'15 | 01.06.'15 | 28.05.'15 | 27.05.'15 | 25.05.'15 | 21.05.'15 | 20.05.'15 | 19.05.'15 | 15.05.'15 | 14.05.'15 | 13.05.'15 | 12.05.'15 | 11.05.'15 | 06.05.'15 | 04.05.'15 | 23.04.'15 | 10.04.'15 | 03.04.'15 | 24.03.'15 | 10.03.'15 | 04.03.'15 | 23.02.'15 | 19.02.'15 | 13.02.'15 | 06.02.'15 | 19.01.'15 | 14.01.'15 | 09.01.'15 | 02.01.'15 | 30.12.'14 | 29.12.'14 | 23.12.'14 | 22.12.'14 | 19.12.'14 | 18.12.'14 | 17.12.'14 | 16.12.'14 | 15.12.'14 | 12.12.'14 | 10.12.'14 | 09.12.'14 | 04.12.'14 | 27.11.'14 | 21.11.'14 | 20.11.'14 | 19.11.'14 | 18.11.'14 | 12.11.'14 | 11.11.'14 | 07.11.'14 | 06.11.'14 | 03.11.'14 | 30.10.'14 | 29.10.'14 | 23.10.'14 | 20.10.'14 | 17.10.'14 | 15.10.'14 | 14.10.'14 | 10.10.'14 | 09.10.'14 | 07.10.'14 | 29.09.'14 | 23.09.'14 | 16.09.'14 | 15.09.'14 | 12.09.'14 | 10.09.'14 | 09.09.'14 | 08.09.'14 | 02.09.'14 | 29.08.'14 | 27.08.'14 | 26.08.'14 | 21.08.'14 | 20.08.'14 | 19.08.'14 | 14.08.'14 | 13.08.'14 | 08.08.'14 | 07.08.'14 | 06.08.'14 | 04.08.'14 | 31.07.'14 | 30.07.'14 | 24.07.'14 | 23.07.'14 | 22.07.'14 | 18.07.'14 | 17.07.'14 | 16.07.'14 | 11.07.'14 | 10.07.'14 | 09.07.'14 | 08.07.'14 | 04.07.'14 | 30.06.'14 | 27.06.'14 | 26.06.'14 | 24.06.'14 | 16.06.'14 | 12.06.'14 | 11.06.'14 | 06.06.'14 | 05.06.'14 | 04.06.'14 | 02.06.'14 | 29.05.'14 | 26.05.'14 | 20.05.'14 | 19.05.'14 | 16.05.'14 | 15.05.'14 | 14.05.'14 | 12.05.'14 | 09.05.'14 | 08.05.'14 | 07.05.'14 | 02.05.'14 | 30.04.'14 | 28.04.'14 | 24.04.'14 | 23.04.'14 | 22.04.'14 | 18.04.'14 | 17.04.'14 | 16.04.'14 | 11.04.'14 | 10.04.'14 | 08.04.'14 | 07.04.'14 | 04.04.'14 | 02.04.'14 | 01.04.'14 | 31.03.'14 | 26.03.'14 | 24.03.'14 | 19.03.'14 | 18.03.'14 | 17.03.'14 | 14.03.'14 | 03.03.'14 | 24.02.'14 | 11.02.'14 | 10.02.'14 | 03.02.'14 | 28.01.'14 | 24.01.'14 | 03.01.'14 | 30.12.'13 | 19.12.'13 | 10.12.'13 | 09.12.'13 | 06.12.'13 | 05.12.'13 | 28.11.'13 | 27.11.'13 | 26.11.'13 | 25.11.'13 | 21.11.'13 | 15.11.'13 | 14.11.'13 | 08.11.'13 | 07.11.'13 | 05.11.'13 | 04.11.'13 | 31.10.'13 | 23.10.'13 | 14.10.'13 | 10.10.'13 | 30.09.'13 | 27.09.'13 | 26.09.'13 | 13.09.'13 | 12.09.'13 | 11.09.'13 | 09.09.'13 | 02.09.'13 | 26.08.'13 | 13.08.'13 | 09.08.'13 | 15.05.'13 | 09.05.'13 | 06.05.'13 | 02.05.'13 | 19.04.'13 | 02.04.'13 | 25.03.'13 | 22.03.'13 | 21.03.'13 | 20.03.'13 | 19.03.'13 | 04.03.'13 | 27.02.'13 | 21.12.'12 | 17.12.'12 | 11.12.'12 | 03.12.'12 | 28.11.'12 | 29.10.'12 | 23.10.'12 | 22.10.'12 | 15.10.'12 | 12.10.'12 | 11.10.'12 | 09.10.'12 | 01.10.'12 | 21.09.'12 | 20.09.'12 | 19.09.'12 | 11.09.'12 | 17.07.'12 | 16.07.'12 | 13.07.'12 | 11.07.'12 | 06.07.'12 | 05.07.'12 | 04.07.'12 | 03.07.'12 | 18.06.'12 | 04.06.'12 | 22.05.'12 | 16.05.'12 | 14.05.'12 | 08.05.'12 | 04.05.'12 | 25.04.'12 | 20.04.'12 | 18.04.'12 | 16.04.'12 | 11.04.'12 | 06.04.'12 | 04.04.'12 | 03.04.'12 | 02.04.'12 | 30.03.'12 | 28.03.'12 | 27.03.'12 | 26.03.'12 | 23.03.'12 | 22.03.'12 | 21.03.'12 | 20.03.'12 | 19.03.'12 | 12.03.'12 | 09.03.'12 | 01.03.'12 | 29.02.'12 | 28.02.'12 | 20.02.'12 | 17.02.'12 | 16.02.'12 | 15.02.'12 | 14.02.'12 | 10.02.'12 | 06.02.'12 | 01.02.'12 | 26.01.'12 | 25.01.'12 | 24.01.'12 | 16.01.'12 | 13.01.'12 | 10.01.'12 | 09.01.'12 | 05.01.'12 | 04.01.'12 | 03.01.'12 | 02.01.'12 | 30.12.'11 | 21.12.'11 | 19.12.'11 | 14.12.'11 | 13.12.'11 | 12.12.'11 | 06.12.'11 | 17.11.'11 | 16.11.'11 | 09.11.'11 | 08.11.'11 | 07.11.'11 | 04.11.'11 | 31.10.'11 | 26.10.'11 | 25.10.'11 | 21.10.'11 | 14.10.'11 | 12.10.'11 | 11.10.'11 | 06.10.'11 | 27.09.'11 | 26.09.'11 | 21.09.'11 | 20.09.'11 | 15.09.'11 | 12.09.'11 | 02.09.'11 | 01.09.'11 | 31.08.'11 | 30.08.'11 | 29.08.'11 | 24.08.'11 | 23.08.'11 | 22.08.'11 | 19.08.'11 | 18.08.'11 | 17.08.'11 | 11.08.'11 | 09.08.'11 | 04.08.'11 | 01.08.'11 | 28.07.'11 | 27.07.'11 | 25.07.'11 | 21.07.'11 | 14.07.'11 | 13.07.'11 | 08.07.'11 | 06.07.'11 | 05.07.'11 | 28.06.'11 | 24.06.'11 | 20.06.'11 | 15.06.'11 | 13.06.'11 | 08.06.'11 | 06.06.'11 | 02.06.'11 | 27.05.'11 | 25.05.'11 | 18.05.'11 | 12.05.'11 | 10.05.'11 | 09.05.'11 | 05.05.'11 | 04.05.'11 | 02.05.'11 | 29.04.'11 | 27.04.'11 | 21.04.'11 | 19.04.'11 | 15.04.'11 | 14.04.'11 | 11.04.'11 | 08.04.'11 | 29.03.'11 | 18.03.'11 | 16.03.'11 |
Web: http://www.hvar.hr
  RSS Hvar  RSS
© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013