linkovi
Projekt podržali
GRBPovijest
Pazin je mnogo stariji od prvog poznatog dokumenta koji ga spominje, darovnice cara Otona II. iz 983. godine. Koncem 12. st. pazinski kaštel je postao sjedištem istarskih posjeda Goričkih grofova koji će se od 1379. nazivati Pazinskom grofovijom. Grofovija će nakon izumiranja Goričkih postati vlasništvom kuće Habsburg, a u srednjem i početkom novog vijeka imat će važnu ulogu u povijesnim zbivanjima u Istri podijeljenoj na austrijski i mletački dio. U novijoj prošlosti Pazin je bio administrativno sjedište Istarskog okruga (1825. do 1860.), u njemu je osnovana prva gimnazija s nastavom na hrvatskom jeziku (1899.), u rujnu 1943. donesene su Odluke o sjedinjenju Istre s matičnom domovinom Hrvatskom, a od 1993. u Pazinu je sjedište Istarske županije.
Povijest Pazina neodvojiva je od povijesti Istre, dapače, pojedina pazinska zbivanja presudno su oblikovala cjelokupnu istarsku povijest. Ne može se pouzdano reći kada je nastalo prvo stalno naselje na mjestu današnjeg grada, jer o tome nema vjerodostojnih materijalnih dokaza. Najraniji pisani tragovi vezani uz sam Pazin i u kojima se može pročitati njegovo ime, sačuvani su u carskim darovnicama 10. stoljeća. U tim se dokumentima zapravo spominje utvrda podignuta uz rub pazinske Jame - Castrum Pisinum - oko koje će se postupno formirati naselje.
Pazin je u to doba bio jedan od posjeda koje su porečki biskupi imali u unutrašnjosti poluotoka, a kaštel je imao bitnu ulogu u obrani tih posjeda. U 13. i u 14. stoljeću kaštel je i centar istarskih posjeda Goričkih grofova koji će, nakon njihovog izumiranja, postati vlasništvo obitelji Habsburg. U prvo vrijeme Habsburške vlasti nad tim posjedom, koji je 1379. nazvan Pazinskom grofovijom, presudan je bio razvitak postignut pod Goričkom upravom. Formiranje Grofovije u unutrašnjosti Istre teklo je ukorak s mletačkim zaposjedanjem obalnih gradova, što će prouzročiti podjeljenost koja je pet stoljeća obilježavala političku povijest Istre. Obilježje te raspolovljenosti poluotoka česti su sukobi uz granicu, pa i ratovi većih razmjera, u kojima je najviše stradavalo ruralno stanovništvo. Kao najvažnija
utvrda prema mletačkom teritoriju pazinski je kaštel u nekoliko navrata bio poprište opsade i žestokih sukoba. Kroničari su bilježili paljenje kuća u Pazinu i u okolnim selima, pljačkaške pohode popraćene uništavanjem stoke i usjeva, te druge nedaće. Zbog svega toga se kaštelu u Pazinu, ali i ostalim utvrdama (Beram, Trviž, Grdoselo, Gračišće, Žminj, Tinjan itd), pridavala puna pažnja. Vodilo se računa o dobrom stanju bedema, o njihovom redovnom održavanju i eventualnim poboljšanjima, o naoružanju, vojnoj posadi i sl. Urbarima su se regulirale obveze podložnika koji su zbog propisanih davanja dizali bune neslućenih razmjera.
Mletačka vojska je nekoliko puta opsjedala Pazin, ali ga je samo jednom uspjela zauzeti. Bilo je to 1508. godine kada je cijela Grofovija pokorena u nepunih pet dana. Tada je osvojen i opljačkan i kaštel kojeg su napadači prvo topovima gađali s okolnih uzvisina. U proljeće slijedeće godine Habsburgovci su uspjeli povratiti izgubljena područja, a novi pokušaj Mlečana da 1510. ponovno zauzmu Pazin nije uspio. Kaštel je izdržao sve napade jer je bio dobro branjen i naoružan, pa su napadači opljačkali najbliža sela i povukli se u Motovun. Zbog neriješenih graničnih pitanja Pazinština je i nakon mirovnog sporazuma u Wormsu (1523.) i delimitacije u Trentu (1535.) ostala područje svakodnevnih razmirica. Ratnim sukobima pridružila se i epidemija kuge (1516.), opasnost od turskih provala, a u velikom požaru 1584. godine u Pazinu je izgorjelo 180 kuća!
Epidemije kuge zabilježene su i na početku slijedećeg stoljeća kada je (1615. godine) buknuo još jedan veliki austrijsko-mletački rat. Već 1616. je stradao Stari Pazin, a u srpnju 1617. mletački zapovjednik Alvise Zorzi poduzeo je još jedan napad na Pazin. Zidine kaštela su izdržale napade Zorzijevih plaćenika koji su potom popljačkali sela na Pićanštini. Ovaj se rat u Istri vodio sve do 1619. godine, još dvije godine nakon postizanja mira u Madridu, kao zadnji ratni sukob u slijedeća gotovo dva stoljeća. Uloga Venecije u istarskim zbivanjima slabila je kako je slabila njena moć, do konačnog sloma 1797. godine. Republika je pala pod naletom Napoleona čija će vojska vrlo brzo zaposjesti i Istru. Francuzi će se u Istri zadržati do 1813. godine kad se sukobljavaju s malobrojnom vojskom kapetana Josipa Lazarića. Neke presudne bitke odigrale su se u okolici Pazina, oko Lindara i Berma. U čast Lazarićeve pobjede iz Beča je 1813. godine u Pazin poslana zastava koju je carski Beč «poklonio narodu Istre» (poznata kao Lazarićeva zastava), a 1816. postavljen je spomenik izrađen od topovskih kugla koje su francuski vojnici, prilikom povlačenja kroz Pazin, pobacali u Jamu. Spomenik se nalazio ispred crkve franjevačkog samostana, a otkriven je u prisustvu samog cara Franza I.
Ukidanjem francuske uprave, Austrija je zagospodarila cijelom Istrom koja je 1825. godine postala jedinstvena administrativna jedinica, tzv. Istarski okrug, sa sjedištem u Pazinu. Okrugom je upravljao okružni poglavar F.F. von Grimschitz uz pomoć činovničkog aparata sastavljenog od okružnih komesara, liječnika i kirurga, inženjera, tajnika, crtača, protokolista, registratora, pisara i nekoliko glasnika. Za sve te činovnike Pazin je trebao osiguratri urede , pa je sredinom stoljeća, odlučeno da se za tu namjenu podigne nova zgrada. Useljenje u vlastitu zgradu nije dočekano, jer je uslijedila još jedna reorganizacija uprave. Istra je postala Pokrajina sa Saborom koji je zasjedao u Poreču i takvo će se stanje zadržati do početka Prvog svjetskog rata.
Gotovo stoljeće i pol kasnije Pazin će opet postati administrativnim sjedištem Istre, odnosno novoosnovane Istarske županije. U međuvremenu će se u gradu i okolici zbivati mnogi važni događaji, neki od njih i presudni u novijoj povijesti, od zbivanja vezanih uz hrvatski narodni preporod druge polovice 19. stoljeća i otvaranja prve gimnazije s nastavom na hrvatskom jeziku, do donošenja Odluka o sjedinjenju Istre s matičnom domovinom Hrvatskom, u rujnu 1943. godine.



Kaštel
Povijest Pazina mnogo je starija od prvog poznatog dokumenta koji ga spominje, darovnice cara Otona II. iz 983. godine. Koncem 12. st. pazinski kaštel je postao sjedištem istarskih posjeda Goričkih grofova koji će se od 1379. nazivati Pazinskom grofovijom. Grofovija će nakon izumiranja Goričkih postati vlasništvom kuće Habsburg, a u srednjem i početkom novog vijeka imat će važnu ulogu u povijesnim zbivanjima u Istri podijeljenoj na austrijski i mletački dio. U novijoj prošlosti Pazin je bio administrativno sjedište Istarskog okruga (1825. do 1860.), u njemu je osnovana prva gimnazija s nastavom na hrvatskom jeziku (1899.), u rujnu 1943. donesene su Odluke o sjedinjenju Istre s matičnom domovinom Hrvatskom, a od 1993. u Pazinu je sjedište Istarske županije.
Povijest Pazina neodvojiva je od povijesti Istre, dapače, pojedina pazinska zbivanja presudno su oblikovala cjelokupnu istarsku povijest. Ne može se pouzdano reći kada je nastalo prvo stalno naselje na mjestu današnjeg grada, jer o tome nema vjerodostojnih materijalnih dokaza. Najraniji pisani tragovi vezani uz sam Pazin i u kojima se može pročitati njegovo ime, sačuvani su u carskim darovnicama 10. stoljeća. U tim se dokumentima zapravo spominje utvrda podignuta uz rub pazinske Jame - Castrum Pisinum - oko koje će se postupno formirati naselje.
Pazin je u to doba bio jedan od posjeda koje su porečki biskupi imali u unutrašnjosti poluotoka, a kaštel je imao bitnu ulogu u obrani tih posjeda. U 13. i u 14. stoljeću kaštel je i centar istarskih posjeda Goričkih grofova koji će, nakon njihovog izumiranja, postati vlasništvo obitelji Habsburg. U prvo vrijeme Habsburške vlasti nad tim posjedom, koji je 1379. nazvan Pazinskom grofovijom, presudan je bio razvitak postignut pod Goričkom upravom. Formiranje Grofovije u unutrašnjosti Istre teklo je ukorak s mletačkim zaposjedanjem obalnih gradova, što će prouzročiti podjeljenost koja je pet stoljeća obilježavala političku povijest Istre. Obilježje te raspolovljenosti poluotoka česti su sukobi uz granicu, pa i ratovi većih razmjera, u kojima je najviše stradavalo ruralno stanovništvo. Kao najvažnija
utvrda prema mletačkom teritoriju pazinski je kaštel u nekoliko navrata bio poprište opsade i žestokih sukoba. Kroničari su bilježili paljenje kuća u Pazinu i u okolnim selima, pljačkaške pohode popraćene uništavanjem stoke i usjeva, te druge nedaće. Zbog svega toga se kaštelu u Pazinu, ali i ostalim utvrdama (Beram, Trviž, Grdoselo, Gračišće, Žminj, Tinjan itd), pridavala puna pažnja. Vodilo se računa o dobrom stanju bedema, o njihovom redovnom održavanju i eventualnim poboljšanjima, o naoružanju, vojnoj posadi i sl. Urbarima su se regulirale obveze podložnika koji su zbog propisanih davanja dizali bune neslućenih razmjera.
Mletačka vojska je nekoliko puta opsjedala Pazin, ali ga je samo jednom uspjela zauzeti. Bilo je to 1508. godine kada je cijela Grofovija pokorena u nepunih pet dana. Tada je osvojen i opljačkan i kaštel kojeg su napadači prvo topovima gađali s okolnih uzvisina. U proljeće slijedeće godine Habsburgovci su uspjeli povratiti izgubljena područja, a novi pokušaj Mlečana da 1510. ponovno zauzmu Pazin nije uspio. Kaštel je izdržao sve napade jer je bio dobro branjen i naoružan, pa su napadači opljačkali najbliža sela i povukli se u Motovun. Zbog neriješenih graničnih pitanja Pazinština je i nakon mirovnog sporazuma u Wormsu (1523.) i delimitacije u Trentu (1535.) ostala područje svakodnevnih razmirica. Ratnim sukobima pridružila se i epidemija kuge (1516.), opasnost od turskih provala, a u velikom požaru 1584. godine u Pazinu je izgorjelo 180 kuća!
Epidemije kuge zabilježene su i na početku slijedećeg stoljeća kada je (1615. godine) buknuo još jedan veliki austrijsko-mletački rat. Već 1616. je stradao Stari Pazin, a u srpnju 1617. mletački zapovjednik Alvise Zorzi poduzeo je još jedan napad na Pazin. Zidine kaštela su izdržale napade Zorzijevih plaćenika koji su potom popljačkali sela na Pićanštini. Ovaj se rat u Istri vodio sve do 1619. godine, još dvije godine nakon postizanja mira u Madridu, kao zadnji ratni sukob u slijedeća gotovo dva stoljeća. Uloga Venecije u istarskim zbivanjima slabila je kako je slabila njena moć, do konačnog sloma 1797. godine. Republika je pala pod naletom Napoleona čija će vojska vrlo brzo zaposjesti i Istru. Francuzi će se u Istri zadržati do 1813. godine kad se sukobljavaju s malobrojnom vojskom kapetana Josipa Lazarića. Neke presudne bitke odigrale su se u okolici Pazina, oko Lindara i Berma. U čast Lazarićeve pobjede iz Beča je 1813. godine u Pazin poslana zastava koju je carski Beč «poklonio narodu Istre» (poznata kao Lazarićeva zastava), a 1816. postavljen je spomenik izrađen od topovskih kugla koje su francuski vojnici, prilikom povlačenja kroz Pazin, pobacali u Jamu. Spomenik se nalazio ispred crkve franjevačkog samostana, a otkriven je u prisustvu samog cara Franza I.
Ukidanjem francuske uprave, Austrija je zagospodarila cijelom Istrom koja je 1825. godine postala jedinstvena administrativna jedinica, tzv. Istarski okrug, sa sjedištem u Pazinu. Okrugom je upravljao okružni poglavar F.F. von Grimschitz uz pomoć činovničkog aparata sastavljenog od okružnih komesara, liječnika i kirurga, inženjera, tajnika, crtača, protokolista, registratora, pisara i nekoliko glasnika. Za sve te činovnike Pazin je trebao osiguratri urede , pa je sredinom stoljeća, odlučeno da se za tu namjenu podigne nova zgrada. Useljenje u vlastitu zgradu nije dočekano, jer je uslijedila još jedna reorganizacija uprave. Istra je postala Pokrajina sa Saborom koji je zasjedao u Poreču i takvo će se stanje zadržati do početka Prvog svjetskog rata.
Gotovo stoljeće i pol kasnije Pazin će opet postati administrativnim sjedištem Istre, odnosno novoosnovane Istarske županije. U međuvremenu će se u gradu i okolici zbivati mnogi važni događaji, neki od njih i presudni u novijoj povijesti, od zbivanja vezanih uz hrvatski narodni preporod druge polovice 19. stoljeća i otvaranja prve gimnazije s nastavom na hrvatskom jeziku, do donošenja Odluka o sjedinjenju Istre s matičnom domovinom Hrvatskom, u rujnu 1943. godine.

Župna crkva Sv. Nikole
Crkva sv. Nikole podignuta je 1266. godine o čemu svjedoči latinski natpis na glavnom pročelju. U prošlosti je imala status prepoziture što je značilo da je bila nadređena župama porečke biskupije na području habsburške Istre. Prvi prepozit imenovan je u prosincu 1285. godine.
Još prije izgradnje Sv. Nikole u Pazinu je postojala manja crkva u kaštelu, dostatna za potrebe malobrojnog stanovništva. Od nje su nam ostali tek rijetki zapisi u starim ispravama i par kamenih fragmenata. Crkvica je bila posvećena Majci Božjoj i vjerojatno je s vremenom postala pretijesna, pa je odlučeno da se izgradi nova.
Za lokaciju nove crkve odabrana je parcela neobično udaljena od tadašnjeg Pazina oko kaštela i Jame. Kada se zna da su župne crkve u pravilu podizane u središtima naselja, ovakvu lokaciju nije lako objasniti.
Prvobitna župna crkva bila je mala, sasvim jednostavna, jednobrodna građevina oko koje se prostiralo groblje za pripadnike pazinske župe. Kao i u mnogim drugim primjerima i ona je s vremenom proširivana i obogaćivana vrijednim umjetničkim inventarom. Prva značajna intervencija kojom je izmijenjen njen izgled bila je izgradnja velikog, izduženog svetišta 1441. godine. Čitav prostor svetišta našao se pod visokim svodom iznad mreže kamenih rebara. Takva se svodna konstrukcija ranije nije mogla vidjeti, pa je u ono doba predstavljala inovaciju, pravi građevinski pothvat. Bila je to novost u crkvenoj arhitekturi koja će se iz Pazina proširiti cijelom Istrom i ostati u upotrebi do konca 16. stoljeća.
Slobodna polja unutar kamenih rebara tridesetak su godina stajala prazna, neoslikana. Takav je svod djelovao nedovršenim, a dovoljno vještog majstora koji bi oslikao plohe različitih, kompliciranih oblika, nije bilo lako naći. Oko 1470. godine u Pazin je pozvan slikar iz južnog Tirola kojemu ni danas ne znamo ime. On je u ovom svetištu naslikao jedan od najvažnijih ciklusa istarskog kasnogotičkog zidnog slikarstva. Kao predložak mu je poslužila «Biblia pauperum», knjiga ilustracija u drvorezu, tiskana u 15. stoljeću u dalekoj Nizozemskoj. Na svodu je prikazano «Stvaranje svijeta», onako kako se to može pročitati u «Genezi», iza glavnog oltara je veliko «Raspeće», a uz sve to je naslikan veliki broj prizora iz Novog i Starog zavjeta.
Takva župna crkva, još uvijek jednobrodna s naglašenim poligonalnim svetištem i malim zvonikom iznad ulaza, dočekala je sredinu 17. stoljeća, odnosno doba barokizacije. Od 1659. do 1764. godine crkva je proširivana dogradnjom bočnih kapela s novim oltarima. Početkom 18. stoljeća izgrađen je novi glavni oltar, djelo majstora Pasqualea Lazzarinia, a kraj crkve je 1705. podignut zvonik. Preuređenu, sada već trobrodnu crkvu, posvetio je porečki biskup De Nigris 1764. godine. Vrijedne primjere inventara predstavljaju orgulje iz 1780. godine, djelo poznatog graditelja Gaetana Callida (1901. preuredio ih je Carlo Vegezzi- Bossi), renesansna kustodija sa simbolima četvorice evanđelista, kamena krstionica, više natpisa i nadgrobnih ploča.
Pazinski zvonik tipološki pripada skupini istarskih zvonika koji su izgrađeni po uzoru na zvonik u Aquileji. Prolaz u njegovom podnožju svjedoči o vremenu kada je prostor oko crkve bio ograđen kamenim zidom.

Franjevački samostan
Samostan je utemeljen bulom koju je, na zahtjev «kapetana, sudaca i svih građana grada Pazina», izdao papa Siksto IV. u Rimu 5. srpnja 1481. godine. U to je doba već postojala kasnogotička crkva (građena od 1463. do 1477. i produljena 1481. godine) koja je 1484. posvećena Pohođenju BDM. Postoji priča, kako se prilikom kopanja temelja naišlo na nekoliko komada zlatne rude zbog čega je i crkva neko vrijeme nazivana crkvom «Majke Božje na zlatnoj rudi».
Franjevci su odmah po dolasku počeli graditi samostansku zgradu. Taj najstariji dio današnjeg kompleksa proteže se u smjeru sjever- jug i u njemu je bilo uređeno dvanaest soba, te bolnica, ljekarna i knjižnica. Za crkvu i njen glavni oltar nabavljen je triptih sa slikama Girolama da Santacroce iz 1536. godine. Izgled samostana toga vremena dokumentiran je na crtežu J. W. Valvasora.
U doba baroka, od 1715. do 1717. godine, izgrađeno je južno krilo na što ukazuje kronogram iznad portala na ulazu u refektorij. Novo se krilo odlikuje baroknim karakteristikama koje su posebno izražene u pojedinostima refektorija u njegovom prizemlju. Paralelno s tim, barokizira se i crkva koja je 1729. godine još jednom produljena prema zapadu, a uz sjeverni zid je prigrađena jednostavna kapela posvećena Bezgrješnom začeću. Tih godina je u crkvi postavljen novi glavni oltar, rad žminjskog oltarista Dinka Cavallierija, a u slijedećim desetljećima 18. stoljeća postavljena su preostala četiri. Na mjestu prvobitnog, malog zvonika podignut je novi koji je 1732. pokriven baroknom lukovicom (sadašnji piramidalni završetak potječe iz 1874. godine). U samostanu se na nekoliko mjesta još mogu vidjeti originalna drvena vrata s barokno oblikovanim ukladama, kovanim okovima i bravama.
Franjevci su u svom samostanu vodili osnovnu školu, vjerojatno od 1781. godine, te gimnaziju od 1836. do 1873. godine. I jedna i druga su bile «Carske i kraljevske», dakle državne, škole s nastavom na njemačkom jeziku, prema pravilima koja su tada vrijedila za sve austrijske zemlje. Gimnazija je imala i svoju zastavu koju je 21. lipnja 1846. svečano blagoslovio pazinski prošt Giovanni Cappelari.
Na prostoru ispred crkve je do 1781. godine bilo samostansko groblje. Od nekadašnjeg groblja sačuvane su dvije nadgrobne ploče koje se sada nalaze u samostanskom dvorištu. Na jednoj je isklesan grb, možda s motivom srca ili biskupske mitre, pa se pomišljalo da je tu bio pokopan neki od pićanskih biskupa.
Prazan prostor na mjestu ukinutog groblja je 1816. godine popunjen spomenikom podignutim u čast pobjede vojske kapetana Lazarića nad Francuzima. Spomenik je bio izrađen od topovskih kugla koje su francuski vojnici prilikom svog povlačenja pobacali u pazinsku Jamu. Iznad njih se dizao kameni stub s austrijskim dvoglavim orlom. Između dva svjetska rata, u doba talijanske vlasti, spomenik je srušen.

Turizam
Pazin je grad duge i bogate tradicije. Smješten u samom srcu istarskog poluotoka, tek tridesetak kilometara udaljen od poznatih turističkih centara. Tu se život odvija podjednakim intenzitetom i zimi i ljeti.
Pazinski je kaštel najveća i najbolje sačuvana srednjevjekovna utvrda u Istri. U pisanim se dokumentima spominje od 983.
Danas su u Kaštelu smještene izložbe Etnografskog muzeja Istre i Muzeja grada Pazina.
Podno zidina kaštela, u grotlu Pazinske jame, rijeka Pazinčica završava svoj nadzemni tok, nastavljajući podzemljem prema jugu. Čudnovata je Pazinska jama od davnina plijenila pozornost mnogih koji su imali prilike vidjeti to jedinstveno djelo prirodnih sila, pa je, kao i Kaštel, nalazimo u radovima brojnih putopisaca.
... ...
...
(1031) 27.04.'17 | 25.04.'17 | 24.04.'17 | 21.04.'17 | 20.04.'17 | 19.04.'17 | 18.04.'17 | 14.04.'17 | 13.04.'17 | 12.04.'17 | 11.04.'17 | 10.04.'17 | 07.04.'17 | 06.04.'17 | 03.04.'17 | 31.03.'17 | 30.03.'17 | 29.03.'17 | 27.03.'17 | 24.03.'17 | 22.03.'17 | 21.03.'17 | 20.03.'17 | 17.03.'17 | 16.03.'17 | 15.03.'17 | 14.03.'17 | 10.03.'17 | 09.03.'17 | 08.03.'17 | 06.03.'17 | 03.03.'17 | 02.03.'17 | 01.03.'17 | 28.02.'17 | 24.02.'17 | 23.02.'17 | 22.02.'17 | 21.02.'17 | 16.02.'17 | 15.02.'17 | 14.02.'17 | 13.02.'17 | 10.02.'17 | 09.02.'17 | 07.02.'17 | 06.02.'17 | 03.02.'17 | 02.02.'17 | 31.01.'17 | 30.01.'17 | 27.01.'17 | 26.01.'17 | 25.01.'17 | 20.01.'17 | 19.01.'17 | 18.01.'17 | 13.01.'17 | 11.01.'17 | 30.12.'16 | 29.12.'16 | 28.12.'16 | 27.12.'16 | 23.12.'16 | 22.12.'16 | 21.12.'16 | 20.12.'16 | 19.12.'16 | 16.12.'16 | 15.12.'16 | 13.12.'16 | 12.12.'16 | 09.12.'16 | 08.12.'16 | 07.12.'16 | 05.12.'16 | 02.12.'16 | 01.12.'16 | 30.11.'16 | 29.11.'16 | 28.11.'16 | 23.11.'16 | 22.11.'16 | 21.11.'16 | 18.11.'16 | 17.11.'16 | 16.11.'16 | 15.11.'16 | 11.11.'16 | 09.11.'16 | 08.11.'16 | 07.11.'16 | 04.11.'16 | 03.11.'16 | 02.11.'16 | 31.10.'16 | 27.10.'16 | 25.10.'16 | 24.10.'16 | 21.10.'16 | 20.10.'16 | 19.10.'16 | 18.10.'16 | 17.10.'16 | 14.10.'16 | 13.10.'16 | 12.10.'16 | 11.10.'16 | 10.10.'16 | 07.10.'16 | 06.10.'16 | 05.10.'16 | 04.10.'16 | 03.10.'16 | 30.09.'16 | 29.09.'16 | 28.09.'16 | 27.09.'16 | 26.09.'16 | 23.09.'16 | 22.09.'16 | 21.09.'16 | 20.09.'16 | 16.09.'16 | 15.09.'16 | 14.09.'16 | 13.09.'16 | 12.09.'16 | 09.09.'16 | 08.09.'16 | 07.09.'16 | 05.09.'16 | 31.08.'16 | 26.08.'16 | 24.08.'16 | 23.08.'16 | 19.08.'16 | 18.08.'16 | 12.08.'16 | 11.08.'16 | 10.08.'16 | 09.08.'16 | 08.08.'16 | 03.08.'16 | 01.08.'16 | 29.07.'16 | 28.07.'16 | 25.07.'16 | 22.07.'16 | 21.07.'16 | 19.07.'16 | 15.07.'16 | 14.07.'16 | 13.07.'16 | 11.07.'16 | 08.07.'16 | 06.07.'16 | 05.07.'16 | 04.07.'16 | 01.07.'16 | 30.06.'16 | 27.06.'16 | 24.06.'16 | 23.06.'16 | 20.06.'16 | 17.06.'16 | 16.06.'16 | 15.06.'16 | 14.06.'16 | 13.06.'16 | 10.06.'16 | 09.06.'16 | 08.06.'16 | 07.06.'16 | 06.06.'16 | 03.06.'16 | 02.06.'16 | 01.06.'16 | 31.05.'16 | 30.05.'16 | 27.05.'16 | 24.05.'16 | 20.05.'16 | 19.05.'16 | 18.05.'16 | 17.05.'16 | 16.05.'16 | 13.05.'16 | 12.05.'16 | 11.05.'16 | 10.05.'16 | 09.05.'16 | 06.05.'16 | 05.05.'16 | 04.05.'16 | 03.05.'16 | 02.05.'16 | 29.04.'16 | 28.04.'16 | 27.04.'16 | 26.04.'16 | 25.04.'16 | 22.04.'16 | 21.04.'16 | 20.04.'16 | 19.04.'16 | 18.04.'16 | 15.04.'16 | 14.04.'16 | 13.04.'16 | 07.04.'16 | 05.04.'16 | 04.04.'16 | 01.04.'16 | 31.03.'16 | 30.03.'16 | 29.03.'16 | 25.03.'16 | 24.03.'16 | 23.03.'16 | 21.03.'16 | 17.03.'16 | 16.03.'16 | 15.03.'16 | 14.03.'16 | 10.03.'16 | 09.03.'16 | 08.03.'16 | 07.03.'16 | 03.03.'16 | 02.03.'16 | 29.02.'16 | 26.02.'16 | 25.02.'16 | 24.02.'16 | 23.02.'16 | 22.02.'16 | 19.02.'16 | 18.02.'16 | 17.02.'16 | 16.02.'16 | 15.02.'16 | 12.02.'16 | 11.02.'16 | 10.02.'16 | 09.02.'16 | 08.02.'16 | 05.02.'16 | 04.02.'16 | 27.01.'16 | 26.01.'16 | 25.01.'16 | 22.01.'16 | 21.01.'16 | 20.01.'16 | 19.01.'16 | 15.01.'16 | 12.01.'16 | 11.01.'16 | 07.01.'16 | 05.01.'16 | 30.12.'15 | 29.12.'15 | 28.12.'15 | 24.12.'15 | 23.12.'15 | 22.12.'15 | 21.12.'15 | 18.12.'15 | 17.12.'15 | 16.12.'15 | 11.12.'15 | 10.12.'15 | 09.12.'15 | 08.12.'15 | 07.12.'15 | 03.12.'15 | 02.12.'15 | 27.11.'15 | 26.11.'15 | 25.11.'15 | 24.11.'15 | 23.11.'15 | 20.11.'15 | 18.11.'15 | 17.11.'15 | 13.11.'15 | 12.11.'15 | 11.11.'15 | 10.11.'15 | 09.11.'15 | 06.11.'15 | 05.11.'15 | 04.11.'15 | 02.11.'15 | 30.10.'15 | 28.10.'15 | 26.10.'15 | 23.10.'15 | 22.10.'15 | 20.10.'15 | 19.10.'15 | 16.10.'15 | 15.10.'15 | 14.10.'15 | 13.10.'15 | 09.10.'15 | 06.10.'15 | 02.10.'15 | 01.10.'15 | 30.09.'15 | 29.09.'15 | 28.09.'15 | 25.09.'15 | 24.09.'15 | 23.09.'15 | 21.09.'15 | 17.09.'15 | 16.09.'15 | 15.09.'15 | 14.09.'15 | 11.09.'15 | 10.09.'15 | 09.09.'15 | 04.09.'15 | 03.09.'15 | 01.09.'15 | 28.08.'15 | 21.08.'15 | 19.08.'15 | 18.08.'15 | 17.08.'15 | 12.08.'15 | 07.08.'15 | 06.08.'15 | 04.08.'15 | 03.08.'15 | 31.07.'15 | 30.07.'15 | 29.07.'15 | 28.07.'15 | 27.07.'15 | 23.07.'15 | 22.07.'15 | 21.07.'15 | 20.07.'15 | 17.07.'15 | 16.07.'15 | 15.07.'15 | 14.07.'15 | 13.07.'15 | 10.07.'15 | 09.07.'15 | 08.07.'15 | 07.07.'15 | 06.07.'15 | 03.07.'15 | 02.07.'15 | 01.07.'15 | 30.06.'15 | 29.06.'15 | 26.06.'15 | 23.06.'15 | 19.06.'15 | 17.06.'15 | 16.06.'15 | 12.06.'15 | 11.06.'15 | 10.06.'15 | 09.06.'15 | 03.06.'15 | 02.06.'15 | 01.06.'15 | 29.05.'15 | 28.05.'15 | 26.05.'15 | 25.05.'15 | 22.05.'15 | 21.05.'15 | 20.05.'15 | 08.05.'15 | 07.05.'15 | 06.05.'15 | 05.05.'15 | 04.05.'15 | 30.04.'15 | 29.04.'15 | 27.04.'15 | 24.04.'15 | 23.04.'15 | 22.04.'15 | 21.04.'15 | 20.04.'15 | 17.04.'15 | 16.04.'15 | 15.04.'15 | 14.04.'15 | 13.04.'15 | 08.04.'15 | 07.04.'15 | 03.04.'15 | 02.04.'15 | 01.04.'15 | 31.03.'15 | 30.03.'15 | 27.03.'15 | 26.03.'15 | 25.03.'15 | 20.03.'15 | 16.03.'15 | 13.03.'15 | 06.03.'15 | 03.03.'15 | 02.03.'15 | 27.02.'15 | 26.02.'15 | 25.02.'15 | 24.02.'15 | 23.02.'15 | 20.02.'15 | 19.02.'15 | 18.02.'15 | 17.02.'15 | 16.02.'15 | 13.02.'15 | 12.02.'15 | 11.02.'15 | 10.02.'15 | 09.02.'15 | 05.02.'15 | 02.02.'15 | 29.01.'15 | 28.01.'15 | 27.01.'15 | 23.01.'15 | 22.01.'15 | 21.01.'15 | 20.01.'15 | 16.01.'15 | 15.01.'15 | 14.01.'15 | 12.01.'15 | 07.01.'15 | 24.12.'14 | 23.12.'14 | 22.12.'14 | 19.12.'14 | 18.12.'14 | 17.12.'14 | 16.12.'14 | 11.12.'14 | 10.12.'14 | 09.12.'14 | 08.12.'14 | 05.12.'14 | 04.12.'14 | 03.12.'14 | 01.12.'14 | 27.11.'14 | 26.11.'14 | 24.11.'14 | 21.11.'14 | 20.11.'14 | 19.11.'14 | 18.11.'14 | 17.11.'14 | 14.11.'14 | 13.11.'14 | 12.11.'14 | 11.11.'14 | 10.11.'14 | 04.11.'14 | 03.11.'14 | 30.10.'14 | 27.10.'14 | 24.10.'14 | 23.10.'14 | 20.10.'14 | 17.10.'14 | 16.10.'14 | 15.10.'14 | 14.10.'14 | 13.10.'14 | 10.10.'14 | 09.10.'14 | 07.10.'14 | 06.10.'14 | 03.10.'14 | 02.10.'14 | 01.10.'14 | 29.09.'14 | 26.09.'14 | 25.09.'14 | 23.09.'14 | 22.09.'14 | 19.09.'14 | 18.09.'14 | 17.09.'14 | 16.09.'14 | 15.09.'14 | 12.09.'14 | 11.09.'14 | 10.09.'14 | 09.09.'14 | 05.09.'14 | 04.09.'14 | 03.09.'14 | 29.08.'14 | 20.08.'14 | 11.08.'14 | 06.08.'14 | 01.08.'14 | 30.07.'14 | 29.07.'14 | 28.07.'14 | 25.07.'14 | 15.07.'14 | 14.07.'14 | 11.07.'14 | 10.07.'14 | 08.07.'14 | 04.07.'14 | 03.07.'14 | 02.07.'14 | 01.07.'14 | 30.06.'14 | 26.06.'14 | 23.06.'14 | 18.06.'14 | 12.06.'14 | 10.06.'14 | 06.06.'14 | 05.06.'14 | 04.06.'14 | 03.06.'14 | 02.06.'14 | 30.05.'14 | 29.05.'14 | 28.05.'14 | 23.05.'14 | 22.05.'14 | 21.05.'14 | 20.05.'14 | 19.05.'14 | 16.05.'14 | 15.05.'14 | 14.05.'14 | 13.05.'14 | 12.05.'14 | 09.05.'14 | 08.05.'14 | 07.05.'14 | 06.05.'14 | 05.05.'14 | 30.04.'14 | 29.04.'14 | 28.04.'14 | 25.04.'14 | 16.04.'14 | 15.04.'14 | 14.04.'14 | 09.04.'14 | 08.04.'14 | 07.04.'14 | 04.04.'14 | 01.04.'14 | 28.03.'14 | 27.03.'14 | 26.03.'14 | 21.03.'14 | 19.03.'14 | 18.03.'14 | 13.03.'14 | 12.03.'14 | 11.03.'14 | 10.03.'14 | 04.03.'14 | 03.03.'14 | 28.02.'14 | 25.02.'14 | 24.02.'14 | 21.02.'14 | 20.02.'14 | 19.02.'14 | 18.02.'14 | 14.02.'14 | 13.02.'14 | 12.02.'14 | 10.02.'14 | 07.02.'14 | 06.02.'14 | 03.02.'14 | 30.01.'14 | 28.01.'14 | 27.01.'14 | 24.01.'14 | 23.01.'14 | 22.01.'14 | 21.01.'14 | 20.01.'14 | 17.01.'14 | 02.01.'14 | 27.12.'13 | 24.12.'13 | 23.12.'13 | 20.12.'13 | 19.12.'13 | 18.12.'13 | 17.12.'13 | 16.12.'13 | 13.12.'13 | 12.12.'13 | 10.12.'13 | 09.12.'13 | 06.12.'13 | 05.12.'13 | 04.12.'13 | 03.12.'13 | 29.11.'13 | 28.11.'13 | 27.11.'13 | 26.11.'13 | 25.11.'13 | 22.11.'13 | 20.11.'13 | 19.11.'13 | 15.11.'13 | 13.11.'13 | 12.11.'13 | 11.11.'13 | 06.11.'13 | 05.11.'13 | 04.11.'13 | 30.10.'13 | 29.10.'13 | 28.10.'13 | 23.10.'13 | 22.10.'13 | 18.10.'13 | 17.10.'13 | 16.10.'13 | 15.10.'13 | 14.10.'13 | 11.10.'13 | 10.10.'13 | 09.10.'13 | 04.10.'13 | 02.10.'13 | 30.09.'13 | 27.09.'13 | 24.09.'13 | 23.09.'13 | 20.09.'13 | 18.09.'13 | 17.09.'13 | 13.09.'13 | 12.09.'13 | 11.09.'13 | 10.09.'13 | 04.09.'13 | 02.09.'13 | 30.08.'13 | 16.08.'13 | 14.08.'13 | 12.08.'13 | 08.08.'13 | 06.08.'13 | 01.08.'13 | 31.07.'13 | 25.07.'13 | 24.07.'13 | 23.07.'13 | 18.07.'13 | 17.07.'13 | 11.07.'13 | 10.07.'13 | 03.07.'13 | 02.07.'13 | 01.07.'13 | 28.06.'13 | 27.06.'13 | 26.06.'13 | 24.06.'13 | 21.06.'13 | 20.06.'13 | 19.06.'13 | 18.06.'13 | 17.06.'13 | 13.06.'13 | 11.06.'13 | 06.06.'13 | 04.06.'13 | 03.06.'13 | 29.05.'13 | 28.05.'13 | 24.05.'13 | 20.05.'13 | 17.05.'13 | 16.05.'13 | 15.05.'13 | 14.05.'13 | 13.05.'13 | 10.05.'13 | 09.05.'13 | 08.05.'13 | 07.05.'13 | 03.05.'13 | 29.04.'13 | 26.04.'13 | 25.04.'13 | 24.04.'13 | 23.04.'13 | 22.04.'13 | 19.04.'13 | 18.04.'13 | 17.04.'13 | 16.04.'13 | 15.04.'13 | 12.04.'13 | 11.04.'13 | 10.04.'13 | 09.04.'13 | 04.04.'13 | 28.03.'13 | 27.03.'13 | 26.03.'13 | 25.03.'13 | 21.03.'13 | 18.03.'13 | 14.03.'13 | 13.03.'13 | 12.03.'13 | 11.03.'13 | 08.03.'13 | 07.03.'13 | 06.03.'13 | 05.03.'13 | 04.03.'13 | 01.03.'13 | 25.02.'13 | 22.02.'13 | 19.02.'13 | 18.02.'13 | 15.02.'13 | 14.02.'13 | 08.02.'13 | 01.02.'13 | 30.01.'13 | 29.01.'13 | 24.01.'13 | 21.01.'13 | 18.01.'13 | 16.01.'13 | 11.01.'13 | 08.01.'13 | 31.12.'12 | 28.12.'12 | 27.12.'12 | 24.12.'12 | 21.12.'12 | 20.12.'12 | 19.12.'12 | 18.12.'12 | 17.12.'12 | 14.12.'12 | 13.12.'12 | 12.12.'12 | 11.12.'12 | 07.12.'12 | 05.12.'12 | 03.12.'12 | 28.11.'12 | 23.11.'12 | 22.11.'12 | 21.11.'12 | 20.11.'12 | 16.11.'12 | 15.11.'12 | 08.11.'12 | 06.11.'12 | 02.11.'12 | 31.10.'12 | 30.10.'12 | 29.10.'12 | 26.10.'12 | 25.10.'12 | 22.10.'12 | 16.10.'12 | 12.10.'12 | 11.10.'12 | 10.10.'12 | 05.10.'12 | 04.10.'12 | 03.10.'12 | 01.10.'12 | 27.09.'12 | 26.09.'12 | 25.09.'12 | 24.09.'12 | 21.09.'12 | 20.09.'12 | 19.09.'12 | 17.09.'12 | 14.09.'12 | 12.09.'12 | 11.09.'12 | 10.09.'12 | 05.09.'12 | 03.09.'12 | 31.08.'12 | 30.08.'12 | 29.08.'12 | 28.08.'12 | 27.08.'12 | 24.08.'12 | 23.08.'12 | 22.08.'12 | 20.08.'12 | 17.08.'12 | 16.08.'12 | 14.08.'12 | 13.08.'12 | 09.08.'12 | 08.08.'12 | 07.08.'12 | 30.07.'12 | 27.07.'12 | 26.07.'12 | 25.07.'12 | 24.07.'12 | 20.07.'12 | 19.07.'12 | 18.07.'12 | 17.07.'12 | 16.07.'12 | 12.07.'12 | 10.07.'12 | 05.07.'12 | 21.06.'12 | 18.06.'12 | 15.06.'12 | 13.06.'12 | 12.06.'12 | 08.06.'12 | 06.06.'12 | 01.06.'12 | 31.05.'12 | 30.05.'12 | 29.05.'12 | 28.05.'12 | 24.05.'12 | 23.05.'12 | 22.05.'12 | 18.05.'12 | 17.05.'12 | 16.05.'12 | 15.05.'12 | 14.05.'12 | 11.05.'12 | 10.05.'12 | 09.05.'12 | 08.05.'12 | 07.05.'12 | 04.05.'12 | 30.04.'12 | 27.04.'12 | 26.04.'12 | 25.04.'12 | 24.04.'12 | 23.04.'12 | 20.04.'12 | 17.04.'12 | 16.04.'12 | 13.04.'12 | 12.04.'12 | 11.04.'12 | 06.04.'12 | 05.04.'12 | 04.04.'12 | 03.04.'12 | 30.03.'12 | 29.03.'12 | 28.03.'12 | 27.03.'12 | 23.03.'12 | 22.03.'12 | 21.03.'12 | 20.03.'12 | 19.03.'12 | 16.03.'12 | 15.03.'12 | 13.03.'12 | 06.03.'12 | 05.03.'12 | 01.03.'12 | 29.02.'12 | 28.02.'12 | 27.02.'12 | 23.02.'12 | 22.02.'12 | 21.02.'12 | 15.02.'12 | 13.02.'12 | 10.02.'12 | 09.02.'12 | 08.02.'12 | 07.02.'12 | 03.02.'12 | 02.02.'12 | 01.02.'12 | 31.01.'12 | 30.01.'12 | 23.01.'12 | 20.01.'12 | 19.01.'12 | 16.01.'12 | 12.01.'12 | 11.01.'12 | 10.01.'12 | 29.12.'11 | 28.12.'11 | 27.12.'11 | 22.12.'11 | 21.12.'11 | 19.12.'11 | 16.12.'11 | 15.12.'11 | 12.12.'11 | 08.12.'11 | 06.12.'11 | 05.12.'11 | 02.12.'11 | 29.11.'11 | 28.11.'11 | 24.11.'11 | 23.11.'11 | 22.11.'11 | 21.11.'11 | 18.11.'11 | 17.11.'11 | 16.11.'11 | 08.11.'11 | 07.11.'11 | 04.11.'11 | 03.11.'11 | 28.10.'11 | 27.10.'11 | 26.10.'11 | 25.10.'11 | 24.10.'11 | 20.10.'11 | 19.10.'11 | 14.10.'11 | 13.10.'11 | 11.10.'11 | 10.10.'11 | 06.10.'11 | 30.09.'11 | 29.09.'11 | 28.09.'11 | 27.09.'11 | 26.09.'11 | 23.09.'11 | 22.09.'11 | 20.09.'11 | 19.09.'11 | 16.09.'11 | 15.09.'11 | 09.09.'11 | 06.09.'11 | 31.08.'11 | 30.08.'11 | 26.08.'11 | 18.08.'11 | 16.08.'11 | 09.08.'11 | 02.08.'11 | 01.08.'11 | 28.07.'11 | 27.07.'11 | 26.07.'11 | 25.07.'11 | 22.07.'11 | 21.07.'11 | 19.07.'11 | 01.07.'11 | 21.06.'11 | 20.06.'11 | 17.06.'11 | 13.06.'11 | 10.06.'11 | 09.06.'11 | 07.06.'11 | 06.06.'11 | 02.06.'11 | 01.06.'11 | 30.05.'11 | 27.05.'11 | 26.05.'11 | 25.05.'11 | 23.05.'11 | 20.05.'11 | 19.05.'11 | 18.05.'11 | 17.05.'11 | 16.05.'11 | 13.05.'11 | 12.05.'11 | 11.05.'11 | 06.05.'11 | 29.04.'11 | 27.04.'11 | 22.04.'11 | 21.04.'11 | 20.04.'11 | 19.04.'11 | 18.04.'11 | 12.04.'11 | 11.04.'11 | 06.04.'11 | 30.03.'11 | 28.03.'11 | 25.03.'11 | 24.03.'11 | 23.03.'11 | 16.03.'11 | 15.03.'11 | 04.03.'11 | 03.03.'11 | 01.03.'11 | 25.02.'11 |
Web: http://www.pazin.hr
Email Pazin  
  RSS Pazin  RSS  You Tube Pazin  channel/UCn6V6CVE-nU0iVakfvIbspA
© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013