linkovi
Projekt podržali
PETRIJEVCIOpćina Petrijevci nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji.
Obuhvaća naselja Petrijevce i Satnicu.

Petrijevci su smješteni u istočnom dijelu Valpovštine na terasi rijeke Drave i na prostoru aluvijalne ravni koja se proteže u blagoj depresiji ispunjenoj holocenskim nanosima Karašice i Vučice. Naplavnu ravan dravske terase i aluvijalnu ravan prekrili su nanosi lesa ili prapora ispod kojih se nalaze naslage muljevite gline, pijeska i šljunka. Petrijevci pripadaju među najstarija naselja istočne Slavonije.
Od Valpova su Petrijevci udaljeni 10,6 kilometara, a od Osijeka 14 kilometara. Petrijevci su asfaltiranom cestom povezani sa Samatovcima i Satnicom. Satnica se nalazi u istočnom dijelu Valpovštine između Petrijevaca, Šaga, Ladimirevaca, Bizovca i Samatovaca na aluvijalnoj ravni u blagoj depresiji ispunjenoj nanosima kvartarnih sedimenata na površini nejednake debljine koji ovise o skupljanju nadzemnih i podzemnih voda. U blizini sela protječe rijeka Karašica. Izoliran brežuljkasti položaj koji je nastao od neogenih jezerskih sedimenata - pješčanika, lapora i gline - omogućio je stanovništvu bavljenje vinogradarstvom. Od Valpova je Satnica udaljena asfaltnom cestom 9 km. Isto tako Satnicu povezuju asfaltne ceste s Petrijevcima, Samatovcima i Ladimirevcima. Ona pripada grupi najstarijih podravskih naselja.

OPCINAZnačajni privredni potencijal Općine Petrijevci čini poljoprivredno zemljište i šume. Općina Petrijevci ima ukupno 3573,7 ha obradive površine (63,6 % ukupne površine) od toga 351,3 ha vodenih površina (6,3 % ukupne površine) i 1126 ha šume (20,2 % ukupne površine).

Gospodarske aktivnosti odvijaju se u sklopu 26 poslovnih jedinica, 24 u Petrijevcima i 2 u Satnici, a tvrtke su iz djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva, trgovine na malo i veliko, prerađivačke industrije i graditeljstva, prometa, skladištenja i veza te poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga.

Povijest

Na lokalitetu Petrijevaca i njegove bliže okolice nailazimo na vrlo stare arheološke ostatke koji pokazuju da je taj kraj bio naseljen već u neolitiku.

Antički, grčki i rimski izvori spominju naselje po imenu Mursella za razliku od istočnije, daleko poznatije Murse, današnjeg Osijeka. Poznati grčki geograf Ptolomej navodi da se Mursella nalazila na 43 stupnja dužine i 46 stupnjeva širine , udaljena zapadno od Murse 10.000 koraka (oko 15 kilometara) na cesti Mursa- Poetovia. Mursella je bio grad sa samostalnom gradskom upravom kojemu je pripadao manji ili veći dio prigradskog teritorija sa svim selištima.

Petrijevci su nastali na drugoj lokaciji, a ne na mjestu rimskog naselja Mursella. Oni su se u ranom srednjem vijeku zvali Karaševo koje se nalazilo južnije od današnjeg mjesta Petrijevci. Karaševo je dobilo ime prema rijeci Karašici. Prema tomu, razvoj Petrijevaca pratimo u svezi s razvojem Karaševa, koji je postao posjed viteškog reda ivanovaca. Osim Karaševa, vitezovi su bili u posjedu još ovih sela: Petrijevci, Kupčinovci, Samatovci, Satnica, Bušinci, Goričani, Doljanci, Novaki, Preslatinci, Bizovac, Lepodrevci, Balogovci (Obreš), Cret, Pavlovci, Ladimirevci … Ukupno 30 sela. Posjedi vitezova ivanovaca postojali su na našem području sve do katastrofalnog poraza ugarske vojske kralja Ludovika II. Jagelovića na Mohačkom polju 1526. godine protiv Turaka.

Iz straha pred otomanskom najezdom sklonio se dio žitelja Karaševa i Petrijevaca na otok između Karašice i Drave, koji se i danas zove Siget (Sziget). Sziget na mađarskom znači «otok». I to je bio posjed između Drave i Karašice kao i Fenekalva prema kojem se danas kolokvijalno zove dio ulice Republike, prema groblju. Kada su se prilike donekle smirile, vratili su se svojim kućama. Spominje se da su Turci podigli most preko Karašice i da su njegovi stupovi viđeni u 18. stoljeću prilikom regulacije ove rijeke. Na tom mostu su se, navodno, sukobile kršćanska i turska vojska 1685. godine u borbama za oslobođenje Slavonije. Za vrijeme Turaka mjesto Petrijevci nalazimo pod raznim imenima kao: Petrovo selo, Petrensky, Petrovitz, Petrovcz, Petrowacz, Karassevo … Pod Turcima je većina katoličkih župa, pa tako i Karaševo, izgubila svoje posjede, a crkve su bile devastirane ili pretvorene u mošeje ili džamije. Turci su vladali u istočnoj Slavoniji od 1526. godine pa sve do oslobođenja 1687. godine, dakle oko 160 godine

Petrijevci se ponovo spominju 1695. godine, ali se ime Karaševa ne gasi već je opet naseljeno oko godine 1700. i to na mjestu današnjih Petrijevaca, a naselili su ga stanovnici iz starih Petrijevaca preko Krašice (Siget). Godine 1702. bilo je 103 kućegospodara

Prema popisu Virovitičke županije Petrijevci su 1752. godine imali 3 vlasnika mlina i jednog zakupnika

Župom su upravljali franjevci Bosne Srebrne (Svetoga Križa), a zatim franjevci provincije Svetoga Ivana Kapistrana

1754. godine barun Petar Prandau sagradio je u Petrijevcima novu crkvu sv. Petra Apostola. Do tada je postojala drvena crkva sv. Nikole s vrijednom oltarnom palom sv. Nikole, koja je u crkvi sv. Petra sačuvana do danas

... ...
...
(214) 21.04.'17 | 14.04.'17 | 13.04.'17 | 06.04.'17 | 03.04.'17 | 28.03.'17 | 13.03.'17 | 03.03.'17 | 23.02.'17 | 15.02.'17 | 08.02.'17 | 27.01.'17 | 20.01.'17 | 11.01.'17 | 05.01.'17 | 27.12.'16 | 13.12.'16 | 12.12.'16 | 09.12.'16 | 29.11.'16 | 24.11.'16 | 10.11.'16 | 07.11.'16 | 31.10.'16 | 18.10.'16 | 17.10.'16 | 10.10.'16 | 05.10.'16 | 21.09.'16 | 20.09.'16 | 14.09.'16 | 13.09.'16 | 02.09.'16 | 04.08.'16 | 18.07.'16 | 07.07.'16 | 04.07.'16 | 01.07.'16 | 30.06.'16 | 29.06.'16 | 28.06.'16 | 24.06.'16 | 20.06.'16 | 16.05.'16 | 06.05.'16 | 19.04.'16 | 18.04.'16 | 12.04.'16 | 21.03.'16 | 15.03.'16 | 17.02.'16 | 11.02.'16 | 03.02.'16 | 29.01.'16 | 27.01.'16 | 13.01.'16 | 11.12.'15 | 10.12.'15 | 30.10.'15 | 09.10.'15 | 24.09.'15 | 23.09.'15 | 22.09.'15 | 07.09.'15 | 02.09.'15 | 26.08.'15 | 25.08.'15 | 12.08.'15 | 03.08.'15 | 08.07.'15 | 29.06.'15 | 24.06.'15 | 19.06.'15 | 12.06.'15 | 21.05.'15 | 08.05.'15 | 04.05.'15 | 28.04.'15 | 17.04.'15 | 13.04.'15 | 19.02.'15 | 13.02.'15 | 12.02.'15 | 11.02.'15 | 10.02.'15 | 04.02.'15 | 03.02.'15 | 16.01.'15 | 09.01.'15 | 30.12.'14 | 23.12.'14 | 22.12.'14 | 18.12.'14 | 12.12.'14 | 08.12.'14 | 28.11.'14 | 30.10.'14 | 16.10.'14 | 07.10.'14 | 02.10.'14 | 25.09.'14 | 15.09.'14 | 12.09.'14 | 09.09.'14 | 01.08.'14 | 31.07.'14 | 27.06.'14 | 24.06.'14 | 20.06.'14 | 17.06.'14 | 12.06.'14 | 04.06.'14 | 30.05.'14 | 25.04.'14 | 24.04.'14 | 17.04.'14 | 26.03.'14 | 25.02.'14 | 20.02.'14 | 18.02.'14 | 03.02.'14 | 24.01.'14 | 16.01.'14 | 15.01.'14 | 24.12.'13 | 20.12.'13 | 18.11.'13 | 31.10.'13 | 18.10.'13 | 26.09.'13 | 10.09.'13 | 28.08.'13 | 27.08.'13 | 06.08.'13 | 10.07.'13 | 05.07.'13 | 24.06.'13 | 21.06.'13 | 12.06.'13 | 29.05.'13 | 24.05.'13 | 29.04.'13 | 19.04.'13 | 15.04.'13 | 12.04.'13 | 02.04.'13 | 28.03.'13 | 25.03.'13 | 18.03.'13 | 14.03.'13 | 20.02.'13 | 13.02.'13 | 08.02.'13 | 07.02.'13 | 31.01.'13 | 21.01.'13 | 14.01.'13 | 10.01.'13 | 09.01.'13 | 20.12.'12 | 05.12.'12 | 08.11.'12 | 31.10.'12 | 26.10.'12 | 03.10.'12 | 02.10.'12 | 24.09.'12 | 11.09.'12 | 05.09.'12 | 04.09.'12 | 06.08.'12 | 03.08.'12 | 25.07.'12 | 23.07.'12 | 05.07.'12 | 26.06.'12 | 21.06.'12 | 20.06.'12 | 18.06.'12 | 30.05.'12 | 25.05.'12 | 24.04.'12 | 17.04.'12 | 11.04.'12 | 30.03.'12 | 27.03.'12 | 23.03.'12 | 19.03.'12 | 16.03.'12 | 24.02.'12 | 21.02.'12 | 17.02.'12 | 16.02.'12 | 15.02.'12 | 09.02.'12 | 02.02.'12 | 23.01.'12 | 23.12.'11 | 02.12.'11 | 07.11.'11 | 31.10.'11 | 18.10.'11 | 12.10.'11 | 30.09.'11 | 27.09.'11 | 26.09.'11 | 22.09.'11 | 14.09.'11 | 18.08.'11 | 10.08.'11 | 03.08.'11 | 28.07.'11 | 25.07.'11 | 05.07.'11 |
Web: http://www.petrijevci.hr
Email Petrijevci  
  RSS Petrijevci  RSS
© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013