linkovi
Projekt podržali
STARI JANKOVCI GRBNaselja općine
Općina stari Jankovci prostire se na središnjem dijelu Vukovarsko-srijemske županije koja je smještena u najistočnijem dijelu Republike Hrvatske. Općina se nalazi u nizinskom dijelu Istočnohrvatske ravnice na rubu i kontaktu prirodnih cjelina Bosutske nizine i Vukovarskog prapornog ravnjaka u neposrednoj blizini gradova Vinkovaca i Vukovara.

Dođete li u Vukovarsko-srijemsku županiju općinu Stari Jankovci ne možete zaobići. Ukoliko budete putovali sa zapada, iz pravca Vinkovaca regionalnom cestom prema Tovarniku ili magistralnim željezničkim pravcem prema Tovarniku, naići ćete na sva naselja Općine: Stari Jankovci, Novi Jankovci, Srijemske Laze, Slakovci i Orolik.
Budete li putovali iz pravca sjevera, od grada Vukovara, doći ćete također na prostor Općine lokalnim cestama preko Starih Jankovaca i Orolika.

Stari Jankovci
O kontinuitetu življenja u najranijim razdobljima na prostoru katastarske općine Stari Jankovci svjedoče nalazišta dva prapovijesna naselja i nekropola, jedno antičko nalazište i srednjovjekovna nekropola "Balkan". Papin legat, koji je godine 1333. – 1335. sabirao crkveni porez u vukovarskom arhiđakonatu, došao je 6 puta u Jankovce, gdje je župnikom bio Benedikt. Kako je ovdje sabrao razmjerno mnogo novca vidi se da je ta župa bila dosta velika, a njezini župljani imućni. Legat u svojim računima naziva Jankovce imenom "Jenke", kako je to činila i mađarska dvorska kancelarija, od vjerojatnog izvora osobnog imena Janko.
Jankovci su bili sjedište ovećeg imanja, kojemu je oko godine 1260. bio vlasnikom plemić Herke. Kako je Herkeov sin Henrik umro bez potomaka, pripalo je to imanje kralju Karlu Robertu, koji ga je darovao knezu Pavlu Gorjanskomu. Od tada su Jankovci u posjedu knezova Gorjanskih do njihova izumrća 1492. godine. Žitelji su imali oko 2000 jutara dobre zemlje uslijed čega se kod njih razvilo blagostanje. U Jankovcima su držani i sajmovi, a župna se crkva Blažene Djevice Marije nalazila tamo gdje je sada groblje. Vjerojatno je ondje bilo središte sela.

Turci su godine 1526. zaposjeli Jankovce, gdje su neprekidno ostali do 1688. godine. Predaja kaže da je tada u Jankovcima bilo i muslimana, vjerojatno trgovaca i obrtnika, koji su imali i svoju džamiju. Možda je u džamiju pretvorena prijašnja župna crkva kako su Turci običavali činiti i u drugim mjestima. Na tu nas misao dovodi činjenica da je u Jankovcima za turskog vladanja postojala župna crkva Sv. Jurja (Sv. Ðure ili Sv. Ðurđa), a ne Blažene Djevice Marije. Pod jankovačku je župu pripadalo 9 susjednih sela: Bogdanovci, Cerić, Marinci, Markovci, Milaševci, Nuštar, Popovci, Trbušanci i Vrapčana, od kojih četiri postoje još i danas.
Drži se da je u Jankovcima u tursko doba moglo biti 500 do 600 žitelja. Petar Masarechi, koji je godine 1623. bio papin vizitator u Srijemu i Slavoniji, izvješćuje da jankovačka župa broji oko 3000 župljana. Tada je župom upravljao svjetovni svećenik, koga je već na proljeće godine 1625. naslijedio franjevac iz samostana u Olovu.

U Jankovcima je oko godine 1680. bilo otprilike 60 katoličkih kuća u kojima su stanovali hrvatski starosjedioci. Oni nisu propali niti prigodom straših borba s Turcima 1687.-1691. godine, jer su se spasili u okolnim šumama. Njihovo je selo dapače poslije izgona Turaka još i poraslo, jer se u Jankovce doselilo mnogo žitelja iz Laza, Orolika, Opatovca, Ivankova, Petrovaca, Nijemaca, Vrapčane i drugih mjesta. Tako su Jankovci početkom 18. stoljeća imali oko 110 obitelji. Iz tadašnjih crkvenih matica razabiremo da se u Jankovce doselilo 16 obitelji iz Bačke, 6 iz Bosne, a dvije iz Hrvatske.

Franjevci su u Jankovcima obnovili katoličku župu pod koju su došla susjedna sela Slakovci i Laze. Župnikom je godine 1708. bio fra Matej Temišvarac. Iza toga su Jankovci neko vrijeme pripadali pod vukovarsku župu, kojom su također upravljali franjevci. Uskoro je u Jankovcima 1750. godine uređena opet župa kojoj su pripadala četiri sela: Laze, Petrovci, Slakovci i Svinjarevci.
Prepošt Gabrijel Bačić, koji je 1729. godine došao iz Pečuha u Jankovce, izvješćuje da se u selu nalazi crkva posvećena Sv. Ðuri, podignuta od katolika još za vrijeme Turaka, a sada se vidi da je ruševna. Nekoć bijahu 3 oltara, a sada ni jedan, niti se služi bogoslužje, već vjernici nedjeljom idu na misu u Vukovar ili u filijalu Slakovce. Na blagdan Blažene Djevice Marije odnosno Velike Gospe (15. kolovoza), kada u Jankovce dolazi mnogo naroda iz okolice, slavi se crkveni god. Prepošt je godine 1729. u Jankovcima našao 464 rimokatoličkih žitelja. Već u vizitaciji iz 1754. godine spominje se drvena crkva smještena na kraju sela na groblju, posvećena Uznesenoj Gospi. Jankovci su svo vrijeme iza Turaka do 1945. godine bili u okviru Vukovarskog vlastelinstva u tzv. civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji, Paoriji ili Provincijalu. Dakle, nikad njihovi stanovnici nisu bili graničari.

Jankovačka je župa pripadala Pečujskoj biskupiji do 30. srpnja 1781. kad je pripojena Ðakovačkoj ili bosansko i srijemskoj biskupiji sa sjedištem u Ðakovu. Stari su Jankovci godine 1827. brojili 623 žitelja, od kojih je 596 bilo rimokatoličke, a 27 pravoslavne vjere. U selu je godine 1843. otvorena pučka škola. U Starim Jankovcima je godine 1857. stanovalo 760 žitelja, od kojih je 719 bilo rimokatoličke, 32 grkokatoličke, 6 židovske i 3 pravoslavne vjere. Po narodnosti bijaše 356 Mađara, 235 Hrvata i 3 žitelja drugih narodnosti. Župna je crkva Uzeće Blažene Djevice Marije u nebo. Na pučkoj školi jedan učitelj je podučavao 28 dječaka i 20 djevojčica.



Novi Jankovci
2005. godine proslavili 260 godina od osnutka svoga naselja.

Novi Jankovci su, svakako, povijesno najmlađe naselje općine Stari Jankovci, no i na prostoru novojankovačke katastarske općine su pronađeni nalazi prapovijesne nekropole. Točno vrijeme nastanka iz povijesnih izvora je vrlo teško definirati. Naime, kraljica je Marija Terezija godine 1745. (vrijeme konačnog razgraničenja civilne Hrvatske - Paorija ili Provincijal i vojne Hrvatske - Vojna granica, Granica ili Krajina) odredila da se jedan dio zemljišta hatara sela Jankovaca odcijepi od «Provincijala» i pripoji Vojnoj granici. Na tom je zemljištu osnovano novo selo u koje se iz Jankovaca preselilo preko 30 hrvatskih i 8 srpskih obitelji. Dakle, najvjerojatnije je godina osnutka naselja 1745. godina. Tako su uz Stare Jankovce nastali i «Novi Jankovci» a današnja cesta prema Vinkovcima prati točno liniju razgraničenja između nekadašnjeg Provincijala i Granice. Tu se početkom 19. stoljeća nastanilo nekoliko novih srpskih obitelji a u velikom broju pravoslavni Romi.
Novo Jankovčani su sve od svog formiranja sela pa do potpunog ukidanja Vojne granice 1881. godine cijelo vrijeme bili graničari sa svim graničarskim beneficijama ali i obvezama služenja carskoj vojsci od 16 do 60 godina. Pripadali su devetoj satniji Brodske krajiške pukovnije, kojoj bijaše sjedište u Vinkovcima. Oni su sudjelovali u ratovima što ih je Austrija vodila s Pruskom (1756.-1763.), s Turskom (1788.-1791.) i s Francuskom (1792.-1815.) te protiv Mađara (1848. i 1849.) i Talijana (1848., 1849., 1859. i 1866.). Granica je razvojačena godine 1873., a njezino je područje 1881. pripojeno civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji.
Krajiška je uprava godine 1792. u Novim Jankovcima otvorila pučku školu. Selo je godine 1827. brojilo 673 žitelja.

Slakovci
Slakovci su u srednjem vijeku bili središte velikog imanja kojemu su pripadala 24 okolna sela.Grad je postojao vjerojatno i prije prvog povijesnog spomena 1491. godine. Neposredno uz slakovački grad je bilo i selo Slakovci (Zlaakowcz) koje s prvi put spominje u dokumentu iz 1506. godine. Porijeklo imena je po usmenoj predaji prema korovu «slaku» ili prema mađarskoj riječi Slavok=Slaveni s obzirom da su u svim gravitirajućim selima slakovačkog grada živjeli Hrvati (Slaveni). Gorjanski su u Slakovcima podigli tvrđu vjerojatno radi obrane od Turaka koji su godine 1459. posve prevladali u Srbiji, a godine 1463. osvojili i Bosnu. Iz tvrđe u Slakovcima upravljahu knezovi Gorjanski također imanjem koje se zvalo "Orašje", a na kojemu je bilo 8 sela. Turci su u tome kraju zavladali godine 1526. Od slakovačkog grada su ostale samo ruševine, a premda je turska vlast potrajala neprekidno do 1687. ipak se u Slakovcima održalo hrvatsko katoličko žiteljstvo, dok je u Gatu opstala i župna crkva Sv. Elizabete. Oko godine 1680. postoji u Slakovcima, čiji je položaj bio sve do sredine 18. stoljeća južnije od današnjeg sela oko rudine "Jošina", oko 40 kuća u kojima stanuju starosjedioci. Oni nisu propali niti za strašnih godine 1688.-1691. kada se u Srijemu vodila teška borba s Turcima, pa je nestalo mnogo prijašnjih sela. Slakovci su dapače iza toga rata izašli znatno veći nego li su bili prije rata, jer se u njihovo selo doseliše neki žitelji iz napuštenih mjesta. Za neka od propalih sela na slakovačkom području ipak znamo gdje su postojala prije konca 17. stoljeća. Njihova se naime imena sačuvaše u imenima pojedinih dijelova hatara oko Slakovaca.
Slakovci su 1701. pripali Vojnoj granici (Krajini) i bili su graničari. Godine 1716. nakon prvog razgraničenja između Granice i Provincijala ušli su u sastav Vukovarskog vlastelinstva sve do godine 1745. i konačnog razgraničenja, kada su ponovno postali graničari sve do ukidanja Vojne granice 1881. godine. Iz urbarskog popisa Vukovarskog vlastelinstva od godine 1736. doznajemo imena 37 kućevlasnika u Slakovcima gdje je tada bilo oko 60 obitelji. Po imenima tadašnjih Slakovčana vidimo da se u to selo doselilo najviše ljudi iz napuštenoga Laza, ali također nekoliko ljudi iz Vukovara, Sotina, Rogozne i Liskovca, te iz Bačke i Bosne. Početkom 18. stoljeća podigoše Slakovčani drvenu crkvu Sv. Ane koja je u tom selu na položaju tzv. "starog sela" oko rudine Jošina postojala još godine 1754.

Orolik
Na oroličkom hataru je prisutan život još od prapovijesti. Tome svjedoče nalazi nekoliko prapovijesnih i antičkih naselja: prapovijesna naselja "Šuma Aljmaš", "Gradina", prapovijesna nekropola, zatim antička naselja "Oroliška gradina", "Oraši", "Rajterovo brdo" i "Vodopad". U doba turske vlasti u zapadnom Srijemu (1526.–1691.) egzistiralo je katoličko hrvatsko selo Orolik, po čemu zaključujemo da je postojalo već u srednjem vijeku, jer Turci nisu nigdje u Srijemu stvarali katolička naselja. Naziv naselja je od mađarske riječi orol što znači satnica, odnosno sat vremena udaljenosti od nečega, nekog mjesta, najvjerojatnije središnjeg Vukovara, slično kao Ðakovačka Satnica od Ðakova.
U Oroliku je godine 1787. otvorena pošta koja se ipak nije trajno održala, jer je godine 1844. zatvorena, ali je 1. listopada 1860. ponovno otvorena.Orolik je imao pučku školu koju je dobio još godine 1810. Orolička je pošta imala veliko područje kojemu pripadahu susjedna sela: Laze, Otok, Slakovci, Novi Banovci, Berak, Svinjarevci i čitava 9. krajiška satnija u Nijemcima. Troškom od 6000 forinti građena je u Oroliku godine 1877. rimokatolička crkva Sv. Luke.

Srijemske Laze
U srednjem vijeku stanovali su u Lazu sami hrvatski starosjedioci katolici, koji su se održali i za cijelo vrijeme Turaka (1526.-1691.), kada je u tom selu egzistirala i rimokatolička župa Laz. Kad je u Sotinu, uslijed pritiska Turaka, prestala postojati rimokatolička župa, pripao je i Sotin lazanskoj župi. O tome se predaja sačuvala sve do godine 1729., kad je u Srijemu obavljao kanonsku vizitaciju Gabrijel Bačić, prepošt kaptola u Pečuhu. Starosjedioci Hrvati i katolici su u Lazama propali tek pod konac 17. stoljeća, kada se u Srijemu vodila teška borba s Turcima prije njihova izgona iz toga kraja. Nakon oslobađanja Vukovara od Turaka, lazački franjevci odvode veći dio stanovništva u Vukovar, a ostatak Hrvata se seli u susjedna sela Jankovce i Slakovce u kojima i danas žive potomci lazačkih starosjedilaca s prezimenom Lazanin.
Porijeklo naziva sela je od starohrvatske riječi laz, koja označava dio brdske kosine podesan za savlađivanje hodom (oplaz, lazina), odnosno prijelaz iz nešto višeg u niži teren. Staro selo Laz se upravo i nalazilo na takvom mjestu malo južnije od današnjih Srijemskih Laza. Budući je nakon Turaka selo ostalo pusto i prazno, Austrija početkom 18. stoljeća u selo naseljava srpsko stanovništvo najviše iz istočne Bosne od Bijeljine i Zvornika i jugozapadne Mađarske. Po dolasku novi doseljenici mijenjaju naziv sela iz Laz u Laze. Oni su godine 1719. podigli drvenu crkvu svetih Arhistratiza, koju je 18. lipnja 1752. posvetio episkop Partenije.
Otkako je 1873. godine Granica razvojačena, spadale su Laze pod upravnu općinu u Mirkovcima. Kada se pak odijeliše 1911. godine od Mirkovaca (kada i Novi Jankovci) uredile su Laze posebnu svoju upravnu općinju koja je uzela ime "Srijemske Laze" da se mogu razlikovati od ostalih četiri sela u Hrvatskoj i Slavoniji, koja se zovu "Laze". Nova upravna općina zaprema površinu od 1860 hektara ili 3232 jutara zemlje.
Nakon mirne reintegracije 1997. godine i u Srijemskim Lazama je učinjeno dosta dobih stvari: potpuno je riješena seoska rasvjeta, izvršena plinifikacija i polaganje podzemnih telefonskih kabala, obnovljeno seosko groblje, izgrađena autobusna stajališta, popravljane seoske staze te potpuno izvana obnovljena parohijska crkva u središtu sela.
... ...
...
(271) 14.04.'17 | 04.04.'17 | 31.03.'17 | 30.03.'17 | 28.03.'17 | 27.03.'17 | 24.03.'17 | 23.03.'17 | 22.03.'17 | 03.03.'17 | 02.03.'17 | 22.02.'17 | 21.02.'17 | 20.02.'17 | 06.02.'17 | 03.02.'17 | 26.01.'17 | 10.01.'17 | 09.01.'17 | 23.12.'16 | 22.12.'16 | 21.12.'16 | 20.12.'16 | 02.12.'16 | 08.11.'16 | 25.10.'16 | 21.10.'16 | 20.10.'16 | 07.10.'16 | 06.10.'16 | 03.10.'16 | 30.09.'16 | 29.09.'16 | 28.09.'16 | 26.09.'16 | 07.09.'16 | 05.09.'16 | 26.08.'16 | 25.08.'16 | 24.08.'16 | 13.07.'16 | 11.07.'16 | 30.06.'16 | 29.06.'16 | 24.06.'16 | 08.06.'16 | 17.05.'16 | 03.05.'16 | 19.04.'16 | 15.04.'16 | 05.04.'16 | 23.03.'16 | 21.03.'16 | 18.03.'16 | 11.03.'16 | 08.03.'16 | 22.02.'16 | 18.02.'16 | 18.01.'16 | 14.01.'16 | 16.12.'15 | 10.12.'15 | 07.12.'15 | 01.12.'15 | 27.11.'15 | 19.11.'15 | 09.11.'15 | 19.10.'15 | 09.10.'15 | 07.10.'15 | 28.09.'15 | 08.09.'15 | 07.09.'15 | 31.08.'15 | 20.08.'15 | 14.08.'15 | 12.08.'15 | 03.08.'15 | 23.07.'15 | 15.07.'15 | 14.07.'15 | 02.07.'15 | 26.06.'15 | 18.06.'15 | 26.05.'15 | 21.05.'15 | 18.05.'15 | 12.05.'15 | 06.05.'15 | 29.04.'15 | 21.04.'15 | 15.04.'15 | 13.04.'15 | 08.04.'15 | 03.04.'15 | 02.04.'15 | 01.04.'15 | 20.03.'15 | 18.03.'15 | 10.03.'15 | 04.03.'15 | 27.02.'15 | 26.02.'15 | 19.02.'15 | 18.02.'15 | 13.02.'15 | 04.02.'15 | 30.01.'15 | 22.01.'15 | 19.01.'15 | 02.01.'15 | 31.12.'14 | 30.12.'14 | 17.12.'14 | 15.12.'14 | 02.12.'14 | 25.11.'14 | 20.11.'14 | 17.11.'14 | 13.11.'14 | 12.11.'14 | 06.11.'14 | 29.10.'14 | 23.10.'14 | 14.10.'14 | 06.10.'14 | 01.10.'14 | 30.09.'14 | 16.09.'14 | 15.09.'14 | 08.09.'14 | 28.08.'14 | 11.07.'14 | 18.06.'14 | 12.06.'14 | 09.06.'14 | 28.05.'14 | 20.05.'14 | 25.04.'14 | 22.04.'14 | 17.04.'14 | 16.04.'14 | 10.04.'14 | 07.04.'14 | 01.04.'14 | 31.03.'14 | 25.03.'14 | 24.03.'14 | 21.03.'14 | 18.02.'14 | 28.01.'14 | 24.01.'14 | 08.01.'14 | 30.12.'13 | 19.12.'13 | 18.12.'13 | 10.12.'13 | 06.12.'13 | 05.12.'13 | 03.12.'13 | 20.11.'13 | 14.11.'13 | 30.10.'13 | 22.10.'13 | 10.10.'13 | 16.09.'13 | 12.09.'13 | 21.08.'13 | 19.08.'13 | 12.08.'13 | 01.08.'13 | 23.07.'13 | 03.07.'13 | 18.06.'13 | 04.06.'13 | 28.05.'13 | 23.05.'13 | 15.05.'13 | 25.04.'13 | 24.04.'13 | 17.04.'13 | 10.04.'13 | 21.03.'13 | 20.03.'13 | 13.03.'13 | 06.03.'13 | 05.03.'13 | 26.02.'13 | 22.02.'13 | 21.02.'13 | 13.02.'13 | 12.02.'13 | 04.02.'13 | 28.01.'13 | 22.01.'13 | 17.01.'13 | 21.12.'12 | 20.12.'12 | 03.12.'12 | 16.11.'12 | 24.10.'12 | 15.10.'12 | 12.10.'12 | 04.10.'12 | 03.10.'12 | 24.09.'12 | 18.09.'12 | 12.09.'12 | 06.09.'12 | 04.09.'12 | 28.08.'12 | 23.08.'12 | 22.08.'12 | 14.08.'12 | 08.08.'12 | 31.07.'12 | 26.07.'12 | 20.07.'12 | 17.07.'12 | 13.07.'12 | 12.07.'12 | 09.07.'12 | 21.06.'12 | 20.06.'12 | 12.06.'12 | 21.05.'12 | 18.05.'12 | 17.05.'12 | 09.05.'12 | 07.05.'12 | 30.04.'12 | 19.04.'12 | 18.04.'12 | 17.04.'12 | 04.04.'12 | 02.04.'12 | 16.03.'12 | 15.03.'12 | 02.03.'12 | 24.02.'12 | 07.02.'12 | 20.01.'12 | 17.01.'12 | 04.01.'12 | 28.12.'11 | 15.12.'11 | 12.12.'11 | 30.11.'11 | 24.11.'11 | 21.11.'11 | 18.11.'11 | 27.10.'11 | 26.10.'11 | 10.10.'11 | 05.10.'11 | 03.10.'11 | 26.09.'11 | 15.09.'11 | 08.09.'11 | 17.08.'11 | 01.08.'11 | 16.06.'11 | 07.06.'11 | 31.05.'11 | 20.05.'11 | 06.05.'11 | 04.05.'11 | 27.04.'11 | 07.04.'11 | 01.04.'11 | 22.02.'11 |
Web: http://www.o-jankovci.hr/
Email Stari Jankovci  
  RSS Stari Jankovci  RSS
© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013