linkovi
Projekt podržali
VINKOVCIO Vinkovcima

(35.000 stanovnika) su istočnoslavonski grad koji se smjestio na rijeci Bosutu. Područje je naseljeno još od davnih neolita, a kao prvo značajno naselje u pisanim spomenicima spominje se rimski grad Colonia Aurelia Cibalae. Današnji Vinkovci nastali su na srednjovjekovnom naselju Sv. Ilija. Austrougarski period Vinkovcima je ostavio vrlo lijepu baroknu jezgru.
Tijekom triju stoljeća kulturni život na području današnje vukovarsko-srijemske župnije i grada Vinkovaca obogaćivao se raznim imenima od kojih su mnoga trajno upisana u hrvatsku kulturnu i umjetničku povijest, od "Satira iliti divji čovik" M. A. Reljkovića, "Mrtvih kapitala" Josipa Kozarca, "Inoče" Joze Ivakića, "Ðuke Begovića" Ivana Kozarca, zatim M. S. Mađera, Dionizije Švagelja, Josipa Bognera, Josipa Runjanina, Vanje Radauša i još mnogih.
Gospodarstvo grada Vinkovaca proizlazi iz njegovog veoma povoljnog geografskog položaja. Vinkovci su oduvijek bili na raskrižju putova, stanovništvo raznih narodnosti iz mnogih drugih krajeva donosilo je na ovo područje razna poljoprivedna i obrtnička iskustva. Bogata nalazišta kvalitetne gline, šljunka i pijeska i drugih prirodnih resursa omogućila su razvitak industrije građevinskog materijala, poglavito ciglarstva, opekarstva i graditeljstva u cjelini (npr. IGM "Dilj", "Vibrobeton").
U posljednjih nekoliko godina sve veću zastupljenost u strukturi gospodarstva na uštrb poljoprivede, prehrambene i prerađivačke industrije imaju trgovina, obrtništvo i uslužne djelatnosti.
Gospodarstvo Vinkovaca izvanredan je primjer upornosti i marljivosti našeg čovjeka - Vinkovčanina, osobito u današnja vremena gdje snalažljivost i nabrojane vrline dolaze do izražaja.
Grad je poznat po brojnim športskim društvima, te državnim manifestacijama kao što su "Vinkovačke jeseni" i "Festival glumca".



Geoprometni položaj
Grad Vinkovci, zajedno sa gradovima Vukovar i Županja, nalazi se na krajnjem sjeveroistoku Hrvatske, između Dunava i Save, smješten uz rijeku Bosut.
Grad i njegovo šire područje smješteno je na 78-125 m nadmorske visine, s površinom od 102.805 ha, od čega 60.623 ha oranica i 29.149 ha pretežito hrastovih i jasenovih šuma, s blagom kontinentalnom klimom,te s dovoljnim i povoljnim rasporedom oborina.
Prostire se uz Bosutsku nizinu, te autoput i željezničku prugu, koji spajaju Zapadnu Europu s Dalekim istokom, te Srednju Europu s izlaskom na Jadransko more. Grad ima znatne i kvalitetne prirodne resurse i vrlo razvijenu infrastrukturu, te se prema tome vidi da je gospodarski i strateški značajno hrvatsko podrućje. Sve je to rezultiralo tradicionalnom ratarsko-stočarskom proizvodnjom i razvijenim šumarstvom, razvitkom industrije i trgovine, te konačno veoma bogate tradicionalne kulture.

Povijest grada
Pretpovijesno razdoblje
Područje današnjih Vinkovaca i njegove bliže okolice ljudi nastanjuju već oko 7000 godina. Arheološka istraživanja dokazala su postojanje starije faze starčevačke kulture neolitika. Mlađa sopotska kultura (oko 4.250. do 3.350.g. pr. Kr) autohtona je kultura nazvana po lokalitetu Sopot nadomak grada. Rano razdoblje brončanog doba zastupljeno je specifičnom vinkovačkom kulturom (2.300. - 1.800. g. pr. Kr.). Starije željezno doba karakteristično je po naseljavanju Ilira. U mlađem željeznom dobu dominirala je keltsko-latenska kultura.
Antički grad Cibalae
Novo naselje Cibalae (ilirski: brežuljak) zasnovali su Rimljani na lokalitetu Hotel-Tržnica, kada su počeli sustavno osiguravati granicu (limes) na Dunavu zbog obrane od barbarskih plemena. Naselje se postupno romanizira te za cara Hadrijana (117.-138.g.) dobiva status municipija, Municipium Aelium Cibalae. Status kolonije grad najvjerojatnije dobiva vrijeme vladavine cara Karakale (196.-217.g.) i od tada postaje Colonia Aurelia Cibalae. Grad Cibalae ima veliko značenje za rimsku povijest, jer se tu u blizini 314. godine vodila bitka za prevlast i moć između careva Konstantina Velikog i Licinija. Značaj Cibala potvrđuje podatak da su u tom gradu rođena dva cara, braća i suvladari, Valentinijan I. (321.-375.) i Valens (328.-378.).
Grad Cibalae stradavao je zajedno s propašću rimske civilizacije. Godine 378. razrušili su ga Zapadni Goti, poslije čega se nije oporavio. Slijedi provala Huna, te je grad pod vlašću Atile od 441. do 453. godine, nakon čega su grad poharali Istočni Goti i tu se zadržali dvadeset godina. Od 473. do 504. istočnu Slavoniju i Srijem zaposijedaju Gepidi, a zatim pripadne Bizantskom carstvu. Cibalae od velikog antičkog grada postupno postaju malo selo. Posljednji spomen Cibala nalazi se u darovnici cara Justinijana, koji Cibalae daruje benediktincima 527. godine. Ostatke grada ruše Avari 579. godine, a od 582. do 769. godine tu se nastanjuju plemena Avara i Slavena, čime konačno nestaju tragovi antičke civilizacije. Avarska dominacija je završena pobjedom Franaka 795. godine. Slavenski knezovi postaju franačkim vazalima.
... ...
...
(158) 22.09.'14 | 15.09.'14 | 12.09.'14 | 28.07.'14 | 11.07.'14 | 20.06.'14 | 06.06.'14 | 02.06.'14 | 19.05.'14 | 17.04.'14 | 07.04.'14 | 14.03.'14 | 24.02.'14 | 11.02.'14 | 24.01.'14 | 15.01.'14 | 23.12.'13 | 16.12.'13 | 11.12.'13 | 10.12.'13 | 06.12.'13 | 05.12.'13 | 03.12.'13 | 22.11.'13 | 12.11.'13 | 08.11.'13 | 29.10.'13 | 28.10.'13 | 24.10.'13 | 15.10.'13 | 07.10.'13 | 03.10.'13 | 12.09.'13 | 06.09.'13 | 06.08.'13 | 31.07.'13 | 23.07.'13 | 22.07.'13 | 16.07.'13 | 09.07.'13 | 04.07.'13 | 03.07.'13 | 01.07.'13 | 12.06.'13 | 03.06.'13 | 31.05.'13 | 27.05.'13 | 22.05.'13 | 17.05.'13 | 16.05.'13 | 09.05.'13 | 07.05.'13 | 30.04.'13 | 26.04.'13 | 24.04.'13 | 23.04.'13 | 22.04.'13 | 19.04.'13 | 18.04.'13 | 15.04.'13 | 08.04.'13 | 05.04.'13 | 02.04.'13 | 27.03.'13 | 26.03.'13 | 14.03.'13 | 11.03.'13 | 22.01.'13 | 08.01.'13 | 03.01.'13 | 19.12.'12 | 06.12.'12 | 05.12.'12 | 23.11.'12 | 06.11.'12 | 05.11.'12 | 25.10.'12 | 14.09.'12 | 18.07.'12 | 11.05.'12 | 10.05.'12 | 08.05.'12 | 13.04.'12 | 12.04.'12 | 11.04.'12 | 06.04.'12 | 05.04.'12 | 02.04.'12 | 30.03.'12 | 29.03.'12 | 19.03.'12 | 09.03.'12 | 08.03.'12 | 05.03.'12 | 30.01.'12 | 26.01.'12 | 25.01.'12 | 24.01.'12 | 23.01.'12 | 12.01.'12 | 11.01.'12 | 10.01.'12 | 20.12.'11 | 12.12.'11 | 08.12.'11 | 06.12.'11 | 01.12.'11 | 30.11.'11 | 25.11.'11 | 15.11.'11 | 11.11.'11 | 09.11.'11 | 07.11.'11 | 03.11.'11 | 31.10.'11 | 26.10.'11 | 20.10.'11 | 18.10.'11 | 14.10.'11 | 11.10.'11 | 29.09.'11 | 22.09.'11 | 13.09.'11 | 12.09.'11 | 06.09.'11 | 31.08.'11 | 26.08.'11 | 16.08.'11 | 09.08.'11 | 29.07.'11 | 26.07.'11 | 20.07.'11 | 19.07.'11 | 14.07.'11 | 13.07.'11 | 07.07.'11 | 05.07.'11 | 01.07.'11 | 24.06.'11 | 20.06.'11 | 16.06.'11 | 15.06.'11 | 08.06.'11 | 02.06.'11 | 01.06.'11 | 30.05.'11 | 25.05.'11 | 24.05.'11 | 23.05.'11 | 17.05.'11 | 16.05.'11 | 13.05.'11 | 10.05.'11 | 29.04.'11 | 19.04.'11 | 12.04.'11 | 29.03.'11 | 17.03.'11 |
Web: http://www.vinkovci.hr
Email Vinkovci  
  RSS Vinkovci  RSS
© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013