-->
linkovi
Projekt podržali
VRGORAC GRBGrad Vrgorac zanimljiva je i autentična turistička destinacija. Svojim zemljopisnim položajem, prirodnim ljepotama, klimatskim uvjetima i kulturno-povijesnom baštinom pravi je biser Dalmatinske zagore.
Vrgorac se smjestio u podnožju jugoistočnog dijela Matokita (1063 m), podno srednjovjekovne tvrđave koja dominira obzorjem, a okružen je poljima Rastok, Jezero i Bunina.
Grad na vrh gore , nekad nazivan i Vrhgorac, dobio je naziv po svom uzvišenom položaju. Stalna pograničnost i križanje važnih prometnica koje spajaju unutrašnjost s Primorjem, uvjetovali su glavne odlike njegovog identiteta.
Očuvana raznolika prirodna cjelina, samozatajna ljepota krša, vidikovci, planinska obzorja, gorski klanci, vrtače, pećine i spilje kao i pitoma kraška polja s izvorima krase vrgorski kraj iznenađujućim ljepotama.
Gradić skrivene zabiokovske Dalmacije, prava je oaza blage mediteranske, a dijelom i kontinentalne klime i čistog zraka prožetog obiljem mirisa mediteranskog i ljekovitog bilja.
Kulturno-povijesna baština grada Vrgorca seže duboko u prošlost. O pretpovijesnom životu ovog kraja i njegovim prastanovnicima Ilirima svjedoče mnogobrojne gradine, gomile i razni pronađeni predmeti( alati, oružja, novac i nakit) kao tragovi najstarijih naselja.
Razdoblje rimske urbanizacije samo je periferno dotaklo ovaj prostor. Najbliži rimski grad bila je Narona, čijoj je gravitacijskoj zoni, bez sumnje, ovaj kraj pripadao. Kameni žrtvenik, posvećen Jupiteru, jedan je od rijetkih rimskih nalaza. Pronađen i uzidan u Martinčevu kulu još u 18. st., a sada je važan dio župne zbirke. Seobe naroda izmijenile su stanovništva i običaje. Hrvatska plemena naseljavaju ovaj kraj u 7. i 8. st. stvarajući svoja područja, pokrajine i kneževine, asimilirajući postupno zatečeno stanovništvo i ostavljaju tragove svog življenja, kulture i vjere . Vrgorac je srednjovjekovni grad prema zapisima bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta i spominje se već u 10. st. kao sjedište Rastočke župe u sastavu ranosrednjovjekovne Neretvanske kneževine-Paganije.
Pisani dokumenti iz 1444.g. spominju Vrgorac kao jedno od važnijih mjesta Gorske Župe, kojim su gospodarili knezovi Radivojevići-Jurjevići.



Kulturno naslijeđe srednjeg vijeka ostalo je sačuvano u brojnim fortifikacijskim, stambenim i sakralnim objektima. Stećci se nalaze u nekoliko nekropola ovog kraja koji datiraju iz 14. i 15. st. Prema grafičkim zapisima (18.st.) može se uočiti da je stari Vrgorac podno tvrđave bio opasan gradskim bedemom, obrubljen nizom završnih gibelinskih zubaca i puškarnica te pojačan visokim četverokutnim kulama.
U rukama hrvatskih velikana vrgoračka tvrđava Gradina odigrala je značajnu obrambenu ulogu. Uz sve to Vrgorac pada pod tursku vlast u drugoj polovici 15.st. Zbog svoga strateškog položaja i značaja turska vlast, koja je potrajala preko 200 godina, proširivala je spomenutu tvrđavu.
Pisani i grafički izvori dokumentiraju postojanje džamije i minareta iz vremena turske okupacije, izgrađenih na mjestu crkvice. Godine 1694. džamija je ponovo pretvorena u katoličku crkvu, a na istoj lokaciji 1913 godine izgrađena je današnja crkva Navještenja BDM.
I danas se uočava veći broj kula u gradu (sedam). Te su građevine ovdje, kao rijetko gdje u Dalmaciji, smještene u naselju i daju posebnu osobitost gradnji starom Vrgorcu.
U kulama koje su imale stambenu i obrambenu funkciju, živjeli su feudalci, turski begovi, mletački namještenici, serdari i kapetani.

5658O SLIKA18

Kule su bile sigurna prenoćišta fratrima, putopiscima i državnim poglavarima. Vrgorske kule čuvari su događaja iz prošlosti, mnogih tajni i legendi.
U jednoj od kula (Kapetanovim) rodio se i živio bard hrvatske književnosti Augnstin Tin Ujević (5. VII 1891.-12.XT 1955.).
Književna kritika Tina smatra najreprezentativnijim i najznačajnijim hrvatsim pjesnikom XX. st.
Prateći niz očuvanih kula, može se naslutiti crta porušenog obrambenog zida. U tom slijedu, osim kule Avala koja brani prilaz tvrđavi, niže se kula Cukarinovića bega ili Fratarska kula u kojoj je danas smještena župna zbirka sakralnih, i drugih, predmeta i dokumenata, ali i na kojoj je postavljena spomen-ploča pjesniku Tinu Ujeviću.
Slijedi Pakerova kula, a zatim se ističe jedna od najvećih kula četverokutna trokatna zvana Kapetanovića kula (Torre detta del principe). Ta kula ima pri vrhu zazidana huništa i nije isključeno da su ona, kao i niz kula u istoj crti, ostaci kula koje bijahu sastavni dio srednjovjekovnih zidina.
Na Kapetanovoj kuli stoji spomen- ploča s reljefom pjesnika Tina Ujevića uz nekoliko njegovih stihova kao znak mjesta njegovog rođenja, pa se danas ova kula i naziva kula Tina Ujevića. Slijedi Raosova kula, Mumina i Elezova te kula u naselju podno Gradine.
Već na početku turske vladavine, a posebno za vrijeme Kandijskog rata (1645.-1669.) vodile su se stalne borbe.
Iz toga doba je i prekrasna legenda o Hasanaginici opjevana u narodu, a koja ima korijene upravo u ovim pograničnim krajevima vezanim za utvrde Vrgorca, Zadvarja, Klisa i Imotskog u čijim se zidinama tvrđave i nalazi njen grob.
Putopisac, opat Alberto Fortis otkrio je svijetu ovaj kraj zabilježivši baladu o Hasanaginici u Kokorićima kao gost vojvode Pervana (1774.godine).
Vrgorac je pod turskom vlašću od 1477.godine do 1690.godine kad ga je okupirala mletačka vojska.
Mlečani su 1698.godine otkrili u podnožju brda Radović sa sjeverne strane, na rubu polja Bunina bitumenoznu mineralnu tvar zvanu Paklina (koja služi za asfaltiranje ulica i sl.). Prenosili su je na konjima do Kule Norinske, a zatim brodovima do Venecije. Zbog svoje visoke kvalitete asfaltom iz ovog rudnika pokrivene su ulice Beča, New Yorka i drugih metropola.
Rudnik je promijenio veći broj vlasnika koji su ga dosta iscrpili pa navodno nije više profitabilan.
Nakon pada Venecije nastupa razdoblje prve austrijske uprave (1797.-1806.) zatim kratkotrajne francuske uprave (1806.-1813.) i ponovo austrijska uprava (1813.-1918.). U tom periodu 19.st. Vrgorac dobiva svoju općinu i administracijsku upravu, te se grade prometnice: od 1806.-1809. Napoleonova cesta prema Metkoviću i prema Sinju preko Turije i Šestanovca, te 1878. od Kozice preko Staze do Makarske.
Rješava se i pitanje navodnjavanja i melioracije polja, čemu je pridonio i boravak austrijskog cara.
Austrijski car Franjo Josip 1875. godine prespavao je u Vrgorcu na svom putu uz granicu turskog carstva, od Knina prema Metkoviću i zabilježio Vrgorac i Vrgorčane po svojoj gorštačkoj snazi i mudrosti.
Država Srba, Hrvata i Slovenaca stvara se 1918.godina, a 1929.godine Kraljevina Jugoslavija. Drugi svjetski rat donosi stvaranje Jugoslavije, a tek 1991.godine, konačno, poslije višestoljetne borbe hrvatskog naroda u kojoj su i Vrgorčani davali svoj obol, nastaje samostalna i neovisna država Hrvatska
Vrgorac je danas grad bogat povjesno-kulturnim tekovinama, pripada skupini gradova Dalmatinske zagore, izdvaja se prepoznatljivim šarmom i koloritom. Urbanu cjelinu grada krasi crkva Navještenja Blažene Djevice Marije sagrađena 1913. godine. Crkva je trobrodna, podignuta u neoromanici s tri portala na pročelju, te istaknutim zvonikom koji krase dva očuvana zvona iz 18.st. U oltaru se nalazi italobizantska Madona, dok je druga vrijedna slika Madone bizantinsko Umilenije, a nalazi se u župnoj zbirci uz mnoge druge vrijedne sakralne predmete. Prema predaji sliku je nabavio vrgorački junak i serdar Rade Mijo Miletić čiji se grob kao i grob mučenika fra Ivana Rozića nalazi u istoimenoj crkvi.
Česma izgrađena 1929. godine povezana je sa rezervoarom vode "Kavom" na ulazu u Vrgorac sa zapada,a nalazi se na gradskom Korzu. Nova fontana je kod Osnovne škole. Spomenik Tinu Ujeviću, autora Kazimira Hraste, postavljen je prigodom stote obljetnice rođenja pjesnika 1991.godine u blizini kule u kojoj se rodio. 
OVRGORCU5 V   
Park u krugu duhanske stanice nalazi se u centru grada. Formiran je 1898.godine kada su završena skladišta duhana i zgrada za činovništvo i otkup duhana s kojom danas čini skladnu i očuvanu cjelinu. Park spada u najljepše gradske parkove prirode. Sve su to značajniji objekti i obilježja jezgre grada.
Gradska infrastruktura: društvene, javne, gospodarske i kulturno-sportske djelatnosti uvjetuju ugodan život i boravak.
Hotel "Prvan" s etno-ekoponudom u konobi u Kokorićima nudi ugostiteljske usluge tijekom cijele godine.
Restoran "Tin", "Vidikovac", "Olimp", te pizzerija "Vrgorac", konoba "Malo misto" kao i mnogobrojne gostionice i drugi ugostiteljski objekti poznati su po tradicionalnim ukusnim jelima, pićima i gostoprimstvu.
Kvalitetno stolno bijelo i crno vino Vrgoračke vinarije, suhomesnati proizvodi Mesne industrije "Braća Pivac", voće i povrće "LM Commerca" s prepoznatljivom vrgorskom jagodom, dopunjuju gastronomsku ponudu.
Unikatni predmeti "Dalmacijakristala" i kožna galanterija "Vigal" pridonose prepoznatljivoj ponudi grada.
Raznoliki obrti i kućne radionice zaokružuju cjelokupnu ponudu vrgoračkog identiteta.
Kulturni život grada odvija se u Tinovoj kuli u čijem se sastavu nalazi mala muzejska zbirka, galerija i Turistička zajednica grada Vrgorca. U Fratarskoj kuli je župna zbirka sakralnih predmeta i dokumenata.
Sportska događanja odvijaju se u Domu sportova gdje je i fitness-klub, Gradska knjižnica i radio "Biokovo".
Urbanim projektom: šetnica, park, parkiralište, višenamjenska dvorana, tržnica i tenisko igralište u izgradnji u mnogome će doprinijeti kvaliteti kulture življenja.
Tinov Vrgorac njeguje književno-kulturnu manifestaciju "S Tinom u Vrgorcu " gdje se od 1995. godine na godišnjicu rođenja pjesnika Tina Ujevića 5. srpnja, dodjeljuje godišnja književna nagrada Društva književnika Hrvatske "Tin Ujević" laureatima poezije.
Obilježavanjem Dana grada na dan Sv. Petra i Pavla 29.lipnja održava se i sajam u Vrgorcu, a 15. kolovoza na Veliku Gospu u Velikom Prologu dok 8. rujna na Malu Gospu u Zavo-janima, a svake subote je pazarni dan u Vrgorcu. Nakon božićnih i novogodišnjih blagdana u veljači se održavaju već tradicionalne mačkare.
Grad Vrgorac povezan je asfaltnim cestama s atraktivnim turističkim destinacijama: Makarska (36 km), Bačinska jezera (24 km), ušće Neretve (25 km), Metković (35 km), rimska Narona i Vid (25 km), svetište Međugorje (28 km), rijeka Tihaljina s izvorima i slapovima Koćuše (11 km), vodopad Kravice (23 km), Imotski s Modrim i Crvenim jezerom (38 km), te Park prirode Biokovo u kojem je i zapadni dio vrgoračkog kraja s kojim čini prirodnu cjelinu Primorja i Zabiokovskog zaleđa.
Vrgorac je i povezan asfaltnim cestama i sa svojim naseljima (25) u Vrgorskoj krajini (284 km) u kojoj prema popisu iz 199l.godine živi 7.497 stanovnika od kojih 1.697 u Vrgorcu (ove godine - 12.859 stanovnika). U prošlosti, vrgorački kraj je bio izrazito depopulacijsko i emigracijsko područje.
Mnoga naselja u gorskom dijelu vrlo su atraktivna kao primjeri ruralne arhitekture, drugi se nalaze uz rub polja Rastok i Jezero, njihove izvore i matice ili se u njima nalaze konobe koje nude domaće gurmanske specijalitete i pića ovog kraja kao i proizvode visoke kvalitete zdrave hrane, voća i povrća
Danas je grad Vrgorac upravno, političko, kulturno, i gospodarsko središte vrgoračkog kraja.
To je grad tvrđava i kula, legendi i balada, grad koji je dao velikana hrvatske književnosti i mnoge gorde ljude i koji leži pod vitim Matokitom, njegujući tekovine svoje tegobne prošlosti i sadašnjosti.
Oslanjajući se na vitalnost i upornost Vrgorčana ovaj grad s naporom ali i optimizmom gradi svoju budućnost pri čemu i turizam otvara nove mogućnosti zaposlenja, zarade i egzistencije.
...
(293) 07.09.'18 | 04.09.'18 | 27.08.'18 | 23.08.'18 | 03.08.'18 | 02.08.'18 | 30.07.'18 | 25.07.'18 | 18.07.'18 | 16.07.'18 | 12.07.'18 | 11.07.'18 | 10.07.'18 | 06.07.'18 | 05.07.'18 | 04.07.'18 | 29.06.'18 | 28.06.'18 | 18.06.'18 | 08.06.'18 | 07.06.'18 | 06.06.'18 | 05.06.'18 | 01.06.'18 | 29.05.'18 | 25.05.'18 | 24.05.'18 | 11.05.'18 | 09.05.'14 | 02.05.'14 | 16.04.'14 | 11.04.'14 | 07.04.'14 | 10.03.'14 | 03.03.'14 | 19.02.'14 | 18.02.'14 | 13.02.'14 | 11.02.'14 | 10.02.'14 | 05.02.'14 | 29.01.'14 | 28.01.'14 | 17.01.'14 | 13.01.'14 | 03.01.'14 | 27.12.'13 | 24.12.'13 | 18.12.'13 | 16.12.'13 | 12.12.'13 | 11.12.'13 | 09.12.'13 | 06.12.'13 | 05.12.'13 | 03.12.'13 | 27.11.'13 | 26.11.'13 | 25.11.'13 | 22.11.'13 | 20.11.'13 | 19.11.'13 | 14.11.'13 | 13.11.'13 | 06.11.'13 | 05.11.'13 | 28.10.'13 | 22.10.'13 | 17.10.'13 | 16.10.'13 | 15.10.'13 | 09.10.'13 | 04.10.'13 | 02.10.'13 | 25.09.'13 | 24.09.'13 | 19.09.'13 | 18.09.'13 | 17.09.'13 | 10.09.'13 | 05.09.'13 | 02.09.'13 | 30.08.'13 | 22.08.'13 | 08.08.'13 | 02.08.'13 | 01.08.'13 | 29.07.'13 | 23.07.'13 | 19.07.'13 | 18.07.'13 | 17.07.'13 | 16.07.'13 | 12.07.'13 | 11.07.'13 | 09.07.'13 | 08.07.'13 | 05.07.'13 | 04.07.'13 | 03.07.'13 | 02.07.'13 | 01.07.'13 | 28.06.'13 | 27.06.'13 | 24.06.'13 | 21.06.'13 | 19.06.'13 | 18.06.'13 | 14.06.'13 | 13.06.'13 | 11.06.'13 | 07.06.'13 | 06.06.'13 | 04.06.'13 | 31.05.'13 | 29.05.'13 | 28.05.'13 | 21.05.'13 | 17.05.'13 | 16.05.'13 | 15.05.'13 | 14.05.'13 | 10.05.'13 | 07.05.'13 | 06.05.'13 | 03.05.'13 | 02.05.'13 | 30.04.'13 | 29.04.'13 | 19.04.'13 | 18.04.'13 | 16.04.'13 | 15.04.'13 | 12.04.'13 | 10.04.'13 | 09.04.'13 | 04.04.'13 | 02.04.'13 | 28.03.'13 | 22.03.'13 | 21.03.'13 | 20.03.'13 | 19.03.'13 | 18.03.'13 | 15.03.'13 | 14.03.'13 | 13.03.'13 | 11.03.'13 | 08.03.'13 | 06.03.'13 | 04.03.'13 | 01.03.'13 | 28.02.'13 | 27.02.'13 | 26.02.'13 | 21.02.'13 | 18.02.'13 | 12.02.'13 | 11.02.'13 | 07.02.'13 | 06.02.'13 | 05.02.'13 | 04.02.'13 | 01.02.'13 | 31.01.'13 | 30.01.'13 | 29.01.'13 | 24.01.'13 | 22.01.'13 | 21.01.'13 | 17.01.'13 | 16.01.'13 | 15.01.'13 | 14.01.'13 | 11.01.'13 | 10.01.'13 | 09.01.'13 | 08.01.'13 | 03.01.'13 | 27.12.'12 | 24.12.'12 | 21.12.'12 | 19.12.'12 | 18.12.'12 | 17.12.'12 | 14.12.'12 | 13.12.'12 | 12.12.'12 | 11.12.'12 | 06.12.'12 | 05.12.'12 | 03.12.'12 | 30.11.'12 | 29.11.'12 | 27.11.'12 | 26.11.'12 | 23.11.'12 | 21.11.'12 | 20.11.'12 | 19.11.'12 | 16.11.'12 | 15.11.'12 | 14.11.'12 | 13.11.'12 | 12.11.'12 | 09.11.'12 | 08.11.'12 | 07.11.'12 | 06.11.'12 | 05.11.'12 | 02.11.'12 | 31.10.'12 | 29.10.'12 | 26.10.'12 | 25.10.'12 | 24.10.'12 | 23.10.'12 | 19.10.'12 | 18.10.'12 | 17.10.'12 | 16.10.'12 | 12.10.'12 | 11.10.'12 | 09.10.'12 | 05.10.'12 | 04.10.'12 | 03.10.'12 | 02.10.'12 | 01.10.'12 | 28.09.'12 | 27.09.'12 | 26.09.'12 | 21.09.'12 | 20.09.'12 | 19.09.'12 | 17.09.'12 | 14.09.'12 | 13.09.'12 | 12.09.'12 | 11.09.'12 | 04.09.'12 | 30.08.'12 | 24.08.'12 | 23.08.'12 | 22.08.'12 | 20.08.'12 | 17.08.'12 | 16.08.'12 | 14.08.'12 | 13.08.'12 | 10.08.'12 | 07.08.'12 | 06.08.'12 | 03.08.'12 | 01.08.'12 | 31.07.'12 | 30.07.'12 | 25.07.'12 | 24.07.'12 | 23.07.'12 | 20.07.'12 | 18.07.'12 | 17.07.'12 | 16.07.'12 | 13.07.'12 | 12.07.'12 | 11.07.'12 | 10.07.'12 | 09.07.'12 | 06.07.'12 | 05.07.'12 | 04.07.'12 | 03.07.'12 | 02.07.'12 | 29.06.'12 | 28.06.'12 | 27.06.'12 | 26.06.'12 | 21.06.'12 | 20.06.'12 | 08.12.'11 | 17.11.'11 | 16.11.'11 | 20.10.'11 | 19.10.'11 | 17.10.'11 | 07.10.'11 | 26.09.'11 | 07.09.'11 | 25.05.'11 | 17.05.'11 | 10.05.'11 | 04.05.'11 |
Web: http://www.vrgorac.hr
Email Vrgorac  
  RSS Vrgorac  RSS
© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013