linkovi
Projekt podržali
FUZINE GRBNaselje Fužine

stanovnici 1855
površina 86 km2

Fužine su relativno mlado naselje nastalo u 17. stoljeću kada su grofovi Zrinski ondje počeli kopati željeznu rudu. Zbog neisplativosti je posao ubrzo napušten, no Fužinama je iz toga vremena ostalo ime. "Fužinarstvo" je pojam za iskop i preradu (željezne) rude, a postoji nekoliko teorija o porijeklu korijena riječi. Prema prvoj on dolazi od talijanskog izraza "fucina" što je naziv za visoku peć za taljenje željeza, prema drugoj dolazi od njemačkog "fusioniren" što je naziv za proces taljenja, a u posljednje vrijeme pojavila se teorija prema kojoj je pojam “fužinarstva” nastao zahvaljujući činjenici da su Zrinski za potrebe iskapanja i taljenja željeza doselili određeni broj stanovništva iz područja Stare Fužine u Sloveniji koje se tradicionalno bavilo rudarstvom i metalurgijom. Naselje se potom razvilo na Karolinskoj cesti (1726. - 1737.) koja povezuje unutrašnjost i more, kasnije na željezničkoj pruzi Zagreb- Rijeka (1873.) te danas na auto cesti Rijeka - Zagreb (1995.) s čvorištem u Vratima.
Turistička tradicija Općine Fužine seže u davnu 1874. godinu kada je povijest zabilježila prvi organizirani dolazak gostiju koji su posebnim vlakovima stizali na izlete iz Sušaka, Rijeke i okolnih primorskih naselja. I prije toga su na Karolinskoj cesti (1737.) , na kojoj su se Fužine razvile, postojali „konaci“ i odmorišta za karavane pa se Fužine svrstavaju među najstarija turistička mjesta Kvarnera, Hrvatske pa i srednje Europe.
Davne 1898. godine putopisac Dragutin Hirc je zapisao: „… Nema u domovini kraja gdje bi se na malenu prostoru izticale tolike zanimivosti, kao upravo oko Fužine. Malo ima krajeva i u stranim zemljama, gdje ti krasote leže kao na dlanu. Okolica Fužina predivna je, ona je pravi tip alpinskoga kraja. Okružena je visokim briegovima, koje pokriva šuma crnogorice, ima tu jelvika,… ima gorskih luka i laza, livada najbujnijega planinskog i alpinskoga cvieća, ima potoka, potočića, vrelašca, dolina, prodola, polja, ima vidika koji ti do kraja razplamte dušu, ima puno, puno toga i kićeno je odielo, što ga Fužina nosi i njime se ponosi.“
U Fužinama je rođen prvi predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, doktor Franjo Rački, (1828. - 1894.). Pišući o njemu, poznati je znanstvenik Tadija Smičiklas, zabilježio da je rođen u„ČAROBNOJ FUŽINI“.
Fužine su i danas, s odmakom dužim od stoljeća, kada su ih opisivali naši prethodnici, sačuvale ponešto „kićenog odiela“ o kojem govori Hirc ili „čarobnosti“ o kojoj je pisao Smičiklas.
Naselje je smješteno na 730 metara nadmorske visine. Klima je kontinentalna varijanta mediteranske s posebno lijepim proljećem, ljetom i jeseni te snježnim, često i dugim zimama. Prosječna godišnja temperatura zraka je 7,6 stupnjeva Celzija. Ljeti temperature rijetko prijeđu 30°, a toplih noći gotovo i nema. Stoga je ljeti klima izuzetno ugodna, kao što su to i stabilni zimski dani s bogatstvom snijega. Fužine su poznate po čistom gorskom zraku o kojem neumorno brine bura koja je prevladavajući vjetar za anticiklone. S okolnih vrhova (Bitoraj 1385 metara, Viševica 1428 m, Tuhobić 1106 m, Preradović 885 m) pružaju se prekrasni vidici na živopisne šumovite predjele Gorskoga kotara i bližu okolicu: jezera, naselja Vrata, Lič i Fužine, krško Ličko polje, ali i na more, obalu i kvarnerske otoke.
Fužine imaju odličnu prometnu povezanost. Kraj graniči s Kvarnerskim zaljevom pa je do morske obale - Rijeke i Crikveničko-vinodolske rivijere svega 30, a do otoka Krka samo 22 kilometra udaljenosti. Fužine su smještene su u neposrednoj blizini nove auto–ceste Zagreb – Rijeka i do njih se vrlo lako dolazi, a moguće je posjetiti ih već pomalo romantičnom vožnjom vlakom. Zbog toga je moguće u vrućim ljetnim danima ugodno noćiti u Fužinama, a istovremeno boraviti i na moru.
Fužine obilježava bogatstvo voda. Danas su ondje tri akumulacijska jezera: Bajer, Lepenica i Potkoš koja su se odlično uklopila u goranski pejzaž. Bogata su ribom i pravi su mamac za ribiče. Bistre vode obiluju pastrvom, klenom, glavaticom, šaranom, štukom, amurom… Na jezerima se održavaju jedriličarske regate, ronilačka natjecanja, a moguće je surfanje, vožnja čamcima i kanuima. Duboke goranske šume su kao stvorene za lovce jer obiluju najviše visokom, ali i drugom divljači.
Posebno značajna turistička atrakcija je špilja Vrelo. Špilja je otkrivena pedesetih godina 20. stoljeća kod gradnje jezera Bajer. Kvalitetno je osvijetljena i uređena za posjete sa stručnim vodičem. Dugačka ukupno 300 metara i specifična po tome što je jedina turistički uređena spilja u Hrvatskoj kroz koju protječe podzemna voda. Također, takve je konfiguracije, bez stepenica, da je mogu posjetiti čak i ljudi u invalidskim kolicima. Zbog njene pristupačnosti i atraktivnosti obilaze je sve generacije, od djece iz dječjih vrtića do starijih osoba.
Kao popularno turističko odredište, Fužine nude turistima brojne sportske i rekreacijske sadržaje. U okolici ćete naći devet obilježenih pješačkih i biciklističkih staza, obilježene su i planinarske staze, a najpopularnija je šetnica oko jezera Bajer s pratećom trim-stazom. Prekrasan park Gorica s trima teniskim terenima nudi mogućnost aktivnog bavljenja sportom i rekreacijom.U naselju Vratima je smješten sportsko – rekreacijski centar „Gmajna“. U mjestu su razvijene sve djelatnosti koje osiguravaju nesmetan život stanovništvu i ugodan boravak gostima. Tu je Dom zdravlja, ljekarna, banka, pošta, željeznički kolodvor, benzinska crpka, komunalno poduzeće, općinska uprava i turistički ured.
Područje fužinarsko-ličkog kraja bogato je kulturnim i sakralnim objektima. Najstarija je crkva Sv. Jurja u Liču iz 1662. godine, a crkva Sv. Antona Padovanskog u Fužinama građena je punih 25 godina od 1808. do 1833. godine i najveći je takav objekt u Gorskom kotaru. Posebno je zanimljivo i atraktivno Svetište Blažene Djevice Marije Snježne u Ličkom polju. Prema predaji, 1733. godine na tom se mjestu ukazala Gospa u snijegu. Već se stoljećima hodočasti na svetište u potrazi za molitvom i ozdravljenjem, a svakog 5. kolovoza priređuje se tradicionalno hodočašće. Umjesto velike crkve koja je srušena u Drugom svjetskom ratu, Svetište danas krasi mala crkva podignuta 2002. godine.
U najstarijem naselju, Liču (ucrtan u Mletačke karte još u 12. stoljeću), nalazi se vrlo atraktivna i po mnogočemu posebna Zavičajna zbirka gdje su prikupljeni zanimljivi etnografski predmeti i arhivska građa koji govore o povijesti ovoga kraja.
U razvitku fužinarsko-ličkog kraja su vrlo značajni rani počeci obrazovanja. Fužine školu dobivaju već 1785. godine. To je jedna od najstarijih škola u ovom dijelu Hrvatske, a utjecala je na visok stupanj pismenosti i kulture stanovništva kroz povijest. U naseljima općine Fužine govori se štokavsko, čakavsko i kajkavsko narječje, što se zadržalo do danas pa je govor svih triju dijalekata: ča-kaj-što zanimljiva karakteristika ovoga kraja.
Kulturne udruge imaju dugu tradiciju, a jedno od najistaknutijih mjesta u povijesti i danas zauzima Fužinarska glazba, Orkestar Hrvatskog Crvenog križa, osnovana 1848. godine. Glazba je zaštitni znak Fužina, uspješno nastupa u zemlji i inozemstvu i ima više od 50 aktivnih članova.
Fužine su vrlo poznate po svojoj gastronomskoj ponudi. Odlični restorani nude bogat izbor autohtonih domaćih jela ili jela od gljiva, divljači i šumskih plodova pripremljenih po originalnim receptima. Poznate su i po ugodnim smještajnim kapacitetima u pansionima, hotelima, apartmanima i planinskim kućama za odmor, a ovdje ćete pronaći i wellness i fitness sadržaje.
U Fužinama ćete uvijek naći i mogućnost zabave. Svakodnevno u hotelu „Bitoraj“ svira živa glazba, a zabavne priredbe i manifestacije već su nadaleko poznate: „Ljeto u Fužinama“ s jedriličarskim regatama, okupljanjem bikera i poznatim ljetnim karnevalom, koncerti svakovrsnih orkestara, klapa, gostovanja estradnih umjetnika. U zimskim mjesecima posebno su zapažene karnevalske svečanosti, Božićno-novogodišnji koncert Fužinarske glazbe kao i originalan Ispraćaj stare godine na otvorenom, svakog 31. prosinca točno u podne.
...
(127) 08.11.'19 | 28.10.'19 | 22.10.'19 | 21.10.'19 | 01.07.'14 | 20.05.'14 | 02.05.'14 | 17.02.'14 | 06.02.'14 | 27.12.'13 | 18.12.'13 | 10.12.'13 | 23.10.'13 | 17.10.'13 | 04.10.'13 | 17.09.'13 | 11.09.'13 | 06.09.'13 | 02.08.'13 | 16.07.'13 | 11.06.'13 | 10.05.'13 | 07.05.'13 | 15.04.'13 | 21.03.'13 | 20.03.'13 | 15.03.'13 | 12.03.'13 | 06.03.'13 | 22.02.'13 | 20.02.'13 | 18.02.'13 | 14.02.'13 | 05.02.'13 | 24.01.'13 | 22.01.'13 | 16.01.'13 | 17.12.'12 | 14.12.'12 | 11.12.'12 | 06.12.'12 | 03.12.'12 | 27.11.'12 | 22.11.'12 | 21.11.'12 | 09.11.'12 | 02.11.'12 | 31.10.'12 | 24.10.'12 | 23.10.'12 | 17.10.'12 | 12.10.'12 | 09.10.'12 | 04.10.'12 | 02.10.'12 | 26.09.'12 | 24.09.'12 | 20.09.'12 | 18.09.'12 | 17.09.'12 | 14.09.'12 | 13.09.'12 | 11.09.'12 | 07.09.'12 | 04.09.'12 | 28.08.'12 | 24.08.'12 | 20.08.'12 | 16.08.'12 | 31.07.'12 | 25.07.'12 | 19.07.'12 | 18.07.'12 | 11.07.'12 | 05.07.'12 | 03.07.'12 | 29.06.'12 | 26.06.'12 | 21.06.'12 | 19.06.'12 | 15.06.'12 | 12.06.'12 | 06.06.'12 | 05.06.'12 | 01.06.'12 | 30.05.'12 | 24.05.'12 | 18.05.'12 | 17.05.'12 | 09.05.'12 | 08.05.'12 | 07.05.'12 | 03.05.'12 | 30.04.'12 | 24.04.'12 | 20.04.'12 | 19.04.'12 | 13.04.'12 | 03.04.'12 | 02.04.'12 | 21.03.'12 | 12.03.'12 | 06.03.'12 | 02.03.'12 | 27.02.'12 | 24.02.'12 | 13.01.'12 | 11.01.'12 | 09.01.'12 | 04.01.'12 | 03.01.'12 | 29.12.'11 | 21.12.'11 | 13.12.'11 | 05.12.'11 | 30.11.'11 | 25.11.'11 | 24.11.'11 | 18.11.'11 | 25.10.'11 | 24.10.'11 | 21.10.'11 | 06.10.'11 | 05.10.'11 | 04.10.'11 | 29.09.'11 | 27.09.'11 |
Web: http://www.fuzine.hr
Email Fužine  
  RSS Fužine  RSS  You Tube Fužine  OpcinaFuzine
© Svi materijali na ovom webu, izgled, i koncept su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu. Prijenos dozvoljen isključivo uz naznaku 'kako prenosi Lokalna Hrvatska' / * statistički podaci korišteni iz biltena Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) / ** vremenska prognoza se preuzima direktno sa stranica Državnog Hidrometeorološkog zavoda hrvatske (www.dhmz.hr ) / *** vijesti JLS se preuzimaju sukladno Ugovoru Lokalne Hrvatske i pojedinih JLSa o sudjelovanju u projektu, autorsko pravo pripada pojedinim autorima / izdavač: Udruga Lokalna Hrvatska / oblikovanje: Davor Bačić / programiranje: Željko Erceg / projekt pokrenut MMIX / aktualni dizajn MMXIII/2013